Završava usmena rasprava u uzajamnoj tužbi za genocid: Vijećanje sudaca ICJ-a tajni je postupak u pet faza
Završnu riječ rasprave koja je počela 3. ožujka iznijet će zastupnici Hrvatske koja je tužbu protiv Srbije podnijela 1999.
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) završava usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj 90-tih godina prošlog stoljeća. Završnu riječ rasprave koja je počela 3. ožujka iznijet će zastupnici Hrvatske koja je tužbu protiv Srbije podnijela 1999. Srbija je protutužbom odgovorila 2010. nakon što se najviši UN-ov sud 2008. proglasio nadležnim za taj slučaj.
Presuda 17-članog sudskog vijeća očekuje se u roku godine dana od kraja rasprave u kojoj su strane iznijele pravne argumente i dokaze genocida, najozbiljnijeg, ali i najteže dokazivog zločina po međunarodnom pravu.
Suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu u utorak će se, nakon završetka glavne rasprave po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid i srbijanske protutužbe, povući na vijećanje koje se odvija u tajnosti i u pet faza.
Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice.
Prosječno vijećanje sudaca traje tri do šest mjeseci, no kod kompliciranijih slučajeva protegne se i na godinu dana. U slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid vijećanje je trajalo oko deset mjeseci.
Nakon završetka glavne rasprave svaki od 17 sudaca prvo će sam proučiti argumente Hrvatske i Srbije. Poslije će se prvi put sastati kako bi razmijenili stajališta o predmetu. Predsjednik suda tada u pisanoj formi članovima suda daje popis pitanja o kojima, po njemu, treba presuditi. Potom se suci o tomu očituju, a pitanja mogu i nadopuniti. Svako pojedino očitovanje dobiju svi suci.
Svaki sudac zatim kroz nekoliko tjedana priprema svojevrsnu mini-presudu koja se daje drugim sucima kako bi svi stekli uvid u stajališta svojih kolega i dobili ideju što je mišljenje većine.
Rasprave teku redoslijedom obrnutog senioriteta, što znači da stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose 'ad hoc' suci, a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.
Nakon toga tri suca za koje se utvrdi da su najbliže većinskom stajalištu formiraju odbor za pripremu nacrta presude. Nacrt se šalje svim članovima sudskog vijeća koji ga nadopunjuju svojim prijedlozima i amandmanima. Tročlani odbor potom razmatra hoće li usvojiti primjedbe i amandmane i izrađuje konačni nacrt prijedloga presude.
Završni nacrt prolazi u sudskom vijeću prvo i drugo čitanje. Tek na kraju drugog čitanja slijedi glasanje redoslijedom obrnutog senioriteta. Suci moraju glasati za ili protiv predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. U slučaju parnog broja sudaca presudni glas ima predsjednik suda.
Presuda se izriče javno i na nju nema mogućnosti žalbe. Objavljuje se na engleskom i francuskom jeziku i ima od desetak do, dosad najviše, 270 stranica.
- Autor: hina
- Photo: Tomislav Krasnec/PIXSELL
