Zdravko Marić otkrio točan datum prelaska na euro: Kunama ćete moći plaćati još dva tjedna nakon toga

Vlada je 1. siječnja 2023. godine odredila kao datum kada bi Hrvatska trebala biti spremna za ulazak u eurozonu, a objava formalne odluke o ulasku Hrvatske u eurozonu očekuje se sredinom iduće godine.

'Od tog trenutka Hrvatska praktički ulazi u završnu fazu i sav ovaj posao koji radimo moramo još ubrzati jer je puno posla pred nama', rekao je Marić, podsjećajući da će trebati povući gotovo milijardu i sto milijuna komada kovanica kuna i 500 milijuna novčanica kuna te obaviti predopskrbu banaka, pošte, Fine i poduzetnika novčanicama i kovanicama eura.

Predstoji velika prilagodba na financijskom sektoru te sve skupa ima zajednički nazivnik, a to su 'informiranje i zaštita potrošača kao integralni princip cijelog procesa koji vodimo'.

Po njegovim riječima, od kolovoza iduće godine će, kroz zakon o euru, biti regulirana obveza dvojnog iskazivanja cijena, što je jedan od načina da se ublaže pritisci na inflaciju.

'Prvog siječnja 2023. preko noći prebacujemo se na euro i još dva tjedna trajat će dualni opticaj, građani će moći plaćati u kunama, a nakon toga samo u eurima. Razdoblje dualnog iskazivanja cijena trajat će minimalno godinu dana', istaknuo je ministar Marić.

Ponovio je da se otvoreno treba raspravljati o važnoj temi ulaska u eurozonu.

'I premijer Plenković i guverner Vujčić i ja lobiramo kod europskih kolega da Hrvatska bude prva sljedeća članica europske monetarne zone. Svi znamo da imamo visokoeurizirano društvo i gospodarstvo. Pa i HNB je duboko integriran u tijekove europskog sustava središnjih banaka, stoga je prirodno ići prema onome što piše u samom pristupnom ugovoru s EU-om. Kao što je bio dug put ulaska u EU, tako je mnogo koraka potrebno napraviti za ulazak u eurozonu, ali prije svega zbog toga što je to dobro za naše gospodarstvo', poručio je ministar Marić.

• 
• 
• 
• 
• 
• 

Guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdio je da je Hrvatska zemlja koja će najviše profitirati od ulaska u eurozonu.

'Tomu će biti tako jer je u Hrvatskoj najveći valutni rizik, a on je najveći zbog visokog stupnja eurizacije. Većina dugova hrvatskih poduzeća je ili u euru ili indeksirana uz njega. Znači ako dođe do deprecijacije kune prema euru za deset posto, povećat će se dug korporativnog sektora za 20 milijardi kuna. Ako bismo gledali sve sektore, dug se povećava za 52 milijarde kuna. Zbog toga je rizik visok i kad bi došlo do toga, bili bismo u recesiji. I zato HNB nikad nije dopuštao značajnije fluktuacije tečaja. Dakle tečaj morate stalno držati fiksnim i vi ste time praktično već u eurozoni', poručio je guverner Vujčić.

Kako se čulo na otvaranju konferencije, iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih koristi.

Hoće li Hrvatska iskoristiti euro za gospodarski napredak ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije. Pred Hrvatskom je novo europsko financijsko razdoblje i početak korištenja bespovratnih sredstava na temelju Nacionalnog plana oporavka i stabilnosti, rečeno je na konferenciji.