Vijesti Najčitanije

ŽELJKA MARKIĆ I RUŽA TOMAŠIĆ NA PROSVJEDU

ŽELJKA MARKIĆ I RUŽA TOMAŠIĆ NA PROSVJEDU
ŽELJKA MARKIĆ I RUŽA TOMAŠIĆ NA PROSVJEDU: ‘Ne treba nam Istanbulska, idemo provoditi hrvatske zakone’

Markić kaže kako je, primjerice, Malta uvela da s u sve dokument kao spol može upisati ‘x’, a u Njemačkoj je, dodaje, Bundestag obvezan uvesti treći rod u rodnu listu. Te su zemlje to uvele, kazala je, “radi toga jer je rodna ideologija dio pravnog sustava, odnosno zakoni nameću uvođenje rodne ideologije, odnosno koncept roda odvojen od spola.

Čelnica Udruge u ime obitelji Željka Markić i europarlamentarka Ruža Tomašć sudionice su prosvjeda protiv ratifikacije Istanbulske konvencije koji se u subotu održava u Zagrebu, a u izjavi novinarima obje ističu kako radi zaštite od bilo koje vrste nasilja Konvencija nije potrebna, već je dovoljno dosljedno provođenje hrvatskih zakona.

‘Nužno je provođenje hrvatskih zakona’

“Nužno je provođenje hrvatskih zakona koji već sada imaju ugrađenih 48 mjera, a koje IK predviđa za zaštitu žena i borbu protiv nasilja”, ističe Markić. U Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatijoj kao Istanbulskoj konvenciji, spornim smatra to da se, bez obzira na interpretativnu izjavu Vlade (koja prati prijedlog zakona o ratifikaciji Konvencije upućenog u Hrvatski sabor), uvodi rodna ideologija u obrazovni sustav i pravosuđe. Također, ističe da se ratifikacijom Konvencije državi uvodi obveza financiranja udruga od kojih, kazala je, veliki dio funkcionira kao parapolitičke organizacije, “odnosno kao udruge koje se kao bave zaštitom žena, a ustvari financiraju svoju ideološku i političku borbu javnim novcem”. Treći sporni element Konvencije je nadzorni mehanizam njezinog provođenja – GREVIO, navodi Markić, koja ga vidi kao “nadtijelo koje će se uplitati u hrvatske financije i u obrazovni sustav te u odluke onih predstavnika građana koje su oni izabrali na parlamentarnim izborima”. Novinari su je pitali što je drukčije u odnosu na prijašnje stanje u državama koje su ratificirale Konvenciju, a Markić odgovara kako je, primjerice, Malta uvela da s u sve dokument kao spol može upisati ‘x’, a u Njemačkoj je, dodaje, Bundestag obvezan uvesti treći rod u rodnu listu. Te su zemlje to uvele, kazala je, “radi toga jer je rodna ideologija dio pravnog sustava, odnosno zakoni nameću uvođenje rodne ideologije, odnosno koncept roda odvojen od spola”.

Tomašić: ‘Dovoljno je domaće zakonodavstvo’

Europarlamentarka Tomašić također naglašava da ratifikacija Konvencije u Hrvatskoj nije potrebna, već je za zaštitu od svakog vrsta nasilja dovoljno domaće zakonodavstvo, koje samo treba dosljedno provoditi i kažnjavati nasilnike. “Ima i drugih država koje nisu ratificirale IK i žive. Dakle, ‘ajmo provodit naše zakone, zaustaviti nasilje nad ženama, kažnjavati nasilje, svaku vrstu nasilja. Doista kažnjavati, i to će nestati bez problema, bez da nam drugi nameću što ćemo raditi i kada, kako i koliko novac ćemo za to izdvajati”, poručuje. U Zagrebu se pod sloganom “Stop Istanbulskoj za suverenu Hrvatsku” više tisuća ljudi okupilo na prosjedu koji je počeo ispred središnjice HDZ-a, a nastavlja se prolaskom centrom grada do Markova trga odnosno zgrada Vlade i Sabora. Prosvjednici smatraju da Konvencija promiče rodnu ideologiju i grubo zadire u temeljne tradicionalne, kulturološke, identitetske i pravne odrednice hrvatskog društva te  izražavaju nezadovoljstvo odlukom Vlade koja je u četvrtak u Sabor poslala prijedlog zakona o njezinom potvrđivanju, zajedno s interpretativnom izjavom. Hina
#prosvjed #Željka Markić #Ruža Tomašić #Istanbulska konvencija

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.