Vijesti Najčitanije

ZID BOLI SU DELOŽIRALI A ŠATOR BOLI MORA OSTATI

ZID BOLI SU DELOŽIRALI A ŠATOR BOLI MORA OSTATI
( Invalidska kolica, štake, proteze, mirogojsko podzemlje, Izraelski zid plača i pjesnikovo pero ) Braniteljski šator boli se pojavio kao bolni krik onih koji su žrtvovali dijelove svoga tijela i svoje duše, hrabro se suprostavljajući brutalnoj velikosrpskoj okupatorskoj agresiji 90-ih godina. Da upravo tako. I tijela i duše. Tko može napraviti protezu za moju amputiranu dušu. Izjavio je jedan preživjeli vukovarski branitelj. Kriknuli su do neba. Ne zbog novčane crkavice koju su krvavo zaslužili, nego zbog, do neba vidljivih nepravdi koje radi i planira uraditi aktualna nenarodna vlast sastavljena od svih mogućih vragova; i žutih i crvenih i zelenih, koji su za Judine škude spremni… kako ih je još davno dobro prepoznao njihov i naš glavni zapovjednik. Za njih je ovaj šator u očima veliki trn zbog koga im je život crn, pa ga žele i izravno i neizravno preko infiltriranih provokatora deložirati. Ne. Braniteljski šator boli u Savskoj ne smije doživjeti sudbinu Zida boli u Selskoj, koga su ovi isti vragovi deložirali u mirogojsko podzemlje. Zid boli u Selskoj je nastao spontano i za nevolju, baš tu ispred zgrade UMPROFORA, kako bi slijepom svijetu otvarao oči, kojima bi mogao vidjeti naše nevolje. Autentični spomenik sa silnim imenima i prezimenima pobijenih, im je bio previše vidljiv svjedok zločina veliko srpsko četničke agresije koju treba što prije zaboraviti, i vraćati staro jugostanje pod imenom jugosfera ili region. Pa da. I invalidska kolica, i štake, i drvene proteze u i oko šatora u Savskoj su previše vidljivi svjedoci brutalne agresije i zločina, koje treba što prije zaboraviti, i vraćati staro jugostanje pod imenom jugosfera ili region. Kada se zaustavi urušavanje Hrvatske, ili ako ništa drugo, iz bioloških razloga, branitelji invalidi će jednoga dana otići s ove lokacije. No šator boli tu mora ostati kao autentični spomenik, kao muzej, s invalidskim kolicima, štakama, protezama i svim drugim pisanim i crtanim sadržajima među kojima se i živjelo i umiralo. Naravno da to treba sve još dobro osmisliti. Šator od čvrstog materijala i slično. Ovo je samo ideja. Narod je kao rijeka koja vječito teče, a mi smo ti koji tečemo danas. Prema svojim svetinjama se moramo odnositi onako, kako to rade i svi drugi narodi. I naši autentični spomenici su naša svetinja, koje svetinje nemamo pravo sakrivati, nego pokazivati svima onima koji ih žele vidjeti. I ovom prilikom valja ponoviti stihove narodnog pjesnika povodom rušenja Zida boli u Selskoj. Zid je boli naša Ćele kula, u drugova domoljublje nula. Glava cigla srce od betona, ruše Lijepu kak' ne vidiš bona. Zorom ranom u 4 sata, kao 'urve rekla tetka Kata. Džamonja je radio po danu, član je bio on zloglasne SANU. Takvo članstvo nije bilo ništa, umjetnik sam ja antifašista. Bagerišu sve po redu oni, od Budaka pa do Zida boli. Nedajmo im oni su u stanju, s Mirogoja bagerisat Franju. Umprofore i ti si bez duše, daš da tvoju uspomenu ruše. Autentik spomenik imati, grehota je u njega dirati. Zamislite kad bi netko dira, u Zid plača Izrael što ima. Usporedbu tko izreče ovu, Lang Slobodan doktorom ga zovu. Kada bi se sa šatorom boli u Savskoj dogodilo nešto slično,pjesnikovo pero bi zasigurno ponovo proradilo. No moj prijatelj Hrvoje je već opjevao i braniteljski prosvjed, pa ćemo ovdje prenijeti samo par strofa. Hrvatima vi ste nada, prosvjednici naši mili, Republikom sada vlada klika zvana jugofili. Braćo draga glave gore, sa vama je narod cijeli, naše kopno naše more, pobjedu Vam svaku želi.   Žarko Marić
#šator #braniteljski prosvjedi #Savska 66

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.