Zorka Ćaćić Zagrajski-hrabra sutkinja stala u obranu Ustava i građana Republike Hrvatske
· 4 min čitanja
Zorka Ćaćić Zagrajski, sutkinja općinskog suda u Novom Zagrebu jedna je od heroina domaćeg pravosudnog sustava, a svoj profesionalni i ljudski integritet potvrdila u nizu predmeta. Posljedni slučaj digao je na noge dobro uhodani ovršni sustav. Revolucionarnom presudom kojom je ovršno rješenje doneseno od strane javnog bilježnika proglasila nezakonitim i time nepodobnim za provedbu sutkinja Ćaćić Zagrajski je pokazala da je na strani prava i pravde i da postoje suci koji nisu spremni pogaziti svoje znanje u korist bogate i dobro umrežene manjine.
Preko 330.000 blokiranih građana i ovršni sustav koji umjetno stvara troškove, doslovno uništavajući živote stotina tisuća obitelji jasan su pokazatelj da sustav nije dobar, odnosno da je ciljano osmišljen kako bi maloj skupini dobro umreženih pojedinaca osigurao ogromna primanja iako je takvo zgrtanje bogatstva u potpunosti nemoralno. Sutkinja Zorka Ćaćić Zagrajski prva je u Hrvatskoj odlučila primijeniti stajalište Europskog suda prema kojem javni bilježnici ne smiju provoditi ovrhe. Ona je u zadnjih šest mjeseci na Općinskom sudu u Novom Zagrebu donijela nekoliko nepravomoćnih odluka kojima je uvažila žalbu ovršenika zauzevši stav da se ovrha ne može donijeti na temelju rješenja javnog bilježnika, već jedino na temelju sudskog rješenja.
Javnobilježnički postupci lišeni su načela kontradiktornosti čime se narušavaju osnovna naečla poštenog i pravičnog suđenja te dovodi do neravnopravnosti stranaka u postupku.
Iako domaći sudovi svojim presudama uglavnom pokrivaju djelovanje javnih bilježnika na štetu hrvatskih građana, sutkinja Ćaćić Zagrajski nije odustala pa je Europskom sudu u listopadu 2018. godine poslala prethodno pitanje o tome je li odredba nacionalnog zakonodavstva i to odredba članka 1. Ovršnog zakona kojom se javnim bilježnicima daje ovlast da provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju vjerodostojne isprave, donošenjem rješenja o ovrsi, kao ovršnog naslova, bez izričitog pristanka ovršenika, u skladu sa člankom 6.1. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i sa člankom 18. Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, imajući pri tom u vidu citirane presude broj C 484/15 i C 551/15.
Takvim prethodnim pitanjem sutkinja Ćaćić Zagrajski svrstala se na stranu javnih službenika koji djeluju u korist Ustava, zakona i građana Republike Hrvatske, a ne u korist lobija i privilegiranih i umreženih elita. Sukladno tome zaslužila je da se njeno ime posebno izdvoji kao svjetli primjer obavljanja javne dužnosti.
TEKST RJEŠENJA KOJIM SU JAVNI BILJEŽNICI PROGLAŠENI NENADLEŽNIMA
“Prema presudi Suda Europske unije broj C 484/15 i C 551/15 javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju ‘vjerodostojne isprave’, ne mogu se smatrati sudom u smislu Uredbe o Europskom nalogu za izvršenje, a ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Osim toga, u presudama se navodi da poštovanje načela uzajamnog povjerenja među državama članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela države članice čije se izvršenje traži u drugoj državi članici, moraju biti donesena u sudskom postupku koji nudi jamstva neovisnosti i nepristranosti te poštovanju načela kontradiktornosti postupka.
Dakle, postupak koji prethodi donošenju rješenja o ovrsi nije kontradiktoran postupak i ta odluka nije donesena od strane suda već javnog bilježnika koji se, kako je već naprijed navedeno, ne može smatrati sudom. To dovodi do zaključka da je citirano rješenje donijelo apsolutno ne nadležno tijelo, te se stoga imaju primijeniti pravila o apsolutnoj ne nadležnosti. Posljedice toga su da sud ne može prihvatiti radnje koje je donijelo apsolutno ne nadležno tijelo, slijedom toga se ne može nastaviti postupak povodom prigovora izjavljenog na rješenje o ovrsi. Dakle, ono što je od početka nevaljano ne može tijekom postupka postati pravo valjano, odnosno konvaldirati, jer bi se time narušilo načelo ravnopravnosti stranaka u postupku.
Slijedom navedenog, imajući u vidu odredbu članka 16. Zakona o parničnom postupku sud je odbacio prijedlog za ovrhu i ukinuo rješenje o ovrsi javnog bilježnika.
