U Marincima i Ceriću odana počast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Marincima i Ceriću u petak je odana počast hrvatskim braniteljima i civilima poginulima i nestalima u Domovinskom ratu. Obilježavanje je održano na 35. godišnjicu najtežih ratnih dana za ova dva mjesta u današnjoj općini Nuštar.

Kako je izvijestio HRT, početkom listopada 1991. malobrojni i slabo naoružani hrvatski branitelji našli su se pred znatno nadmoćnijim neprijateljskim snagama. Nakon prodora JNA, potpomognute srpskim paravojnim postrojbama i pobunjenim Srbima, Marinci i Cerić bili su okupirani, a nad stanovništvom koje je ostalo uslijedili su zločini i progon.

Padom Marinaca prekinuta cesta prema Vukovaru

Marinci su imali posebno vojno značenje jer su se nalazili na tadašnjoj cestovnoj vezi Vinkovci – Nuštar – Marinci – Bogdanovci – Vukovar. Prema kronologiji koju objavljuju Hrvatski vojnik i projekt Spomen-obilježja Domovinskog rata, Marinci su okupirani 1. listopada 1991., čime je presječena ta važna komunikacija i dodatno stegnut obruč oko Vukovara. Cerić je pod snažnim napadom okupiran sljedećeg dana, 2. listopada.

HRT u današnjem izvještaju pad Marinaca smješta na 2. listopada, no više povijesnih i lokalnih kronologija navodi 1. listopada za Marince i 2. listopada za Cerić. Zbog toga je u ovom tekstu zadržana potonja kronologija.

Pad Marinaca imao je neposredne posljedice za obranu Vukovara. Bogdanovci su ostali u okruženju, a hrvatske snage pokušavale su ponovno otvoriti pravac prema gradu.

„Nismo se mogli suprotstaviti toj vojnoj sili“

O danima obrane Marinaca za HRT je govorio pripadnik ZNG-a Ivan Milić, koji se prisjetio koliko su snage branitelja bile neravnopravne u odnosu na neprijatelja.

„Neprijatelj je dolazio od Bršadina i od Petrovaca. Nismo se mogli suprotstaviti toj vojnoj sili, nas 30-ak, 35 branitelja. Borili smo se kako smo mogli“, rekao je Milić za HRT.

Načelnik Općine Nuštar Hrvoje Drinovac podsjetio je da su se branitelji nakon pada sela povlačili prema Nuštru, gdje je nastavljena obrana područja.

Nuštar je nekoliko dana poslije postao mjesto jedne od najvažnijih obrambenih bitaka na tom dijelu istočnoslavonskog bojišta. Nakon napada 3. listopada, posebno snažan napad uslijedio je 5. listopada 1991., ali hrvatski branitelji uspjeli su zadržati mjesto.

U Marincima ubijeni civili koji su ostali u svojim domovima

Okupacijom Marinaca nisu završile patnje tamošnjeg stanovništva. Projekt Spomen-obilježja Domovinskog rata navodi 29 civilnih žrtava i dvojicu poginulih hrvatskih branitelja iz Marinaca. Ubojstva civila događala su se tijekom mjeseci okupacije.

Na službenoj stranici Vukovarsko-srijemske županije navedena su imena 28 ubijenih Marinčana kojima je odana počast, što pokazuje da se u dostupnim izvorima brojke razlikuju ovisno o tome obuhvaćaju li samo pojedinu skupinu žrtava ili sve stradale tijekom okupacije.

Teške borbe za Cerić i pogibija pripadnika HOS-a

Cerić je 2. listopada bio izložen snažnoj topničkoj pripremi i napadu oklopno-mehaniziranih snaga iz više pravaca. Prema kronologiji Spomen-obilježja Domovinskog rata, tenkovi i oklopna vozila napadali su iz smjera Mirkovaca, Marinaca i prostora između Cerića i Male Bosne. Nakon teških borbi branitelji su se povukli prema Nuštru i nastavili njegovu obranu.

S tim je događajima povezana i žrtva pripadnika vinkovačkog HOS-a. Vukovarsko-srijemska županija u službenoj objavi iz 2023. navodi da je u napadu na Cerić poginulo 11 pripadnika HOS-a Vinkovci, 1. bojne „Marijan Baotić“, 15 ih je ranjeno, a trojica su zarobljena. Njima se počast tradicionalno odaje i kod tzv. „crvene kuće“ na ulazu u Cerić.

Sjećanje koje traje 35 godina

Ovogodišnja komemoracija dio je Dana obrane i Dana Općine Nuštar. Prema programu koji je objavio Hrvatski radio Vukovar, 2. listopada u Marincima i Ceriću predviđene su svete mise te polaganje vijenaca za poginule, preminule i nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata.

Trideset i pet godina poslije, Marinci i Cerić ostaju mjesta na kojima se čuva uspomena na ljude koji su branili svoje domove, ali i na civile koji su nakon okupacije postali žrtve ratnih zločina. Njihovo stradanje dio je i povijesti obrane Vukovara, jer je upravo padom ovih sela zatvoren jedan od posljednjih pravaca kojima je opkoljeni grad bio povezan s ostatkom slobodnog hrvatskog teritorija.