Mladen Pavković: Na ekranu HRT-a smrt znanstvenog genija svjetskoga glasa popraćena sramotnim mukom!

Vrijednosti u kojima živimo potpuno su izvrnute. Hrvatski medijski prostor to svakodnevno dokazuje na najbrutalniji način. Najnoviji primjer ove društvene iskrivljenosti dogodio se upravo 29. listopada 2026.. Preminuo je akademik Josip Pečarić. Bio je jedan od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika i vodećih svjetskih matematičara. Iza sebe je ostavio preko 1200 znanstvenih radova. Njegovo ime u svjetskoj znanosti značilo je apsolutni ugled. Unatoč tome, napustio je ovaj svijet tiho. Za uredništvo središnjeg Dnevnika HRT-a njegov odlazak bio je posve nevažan.

Na početku glavne obavijesne emisije javne televizije vladala je tišina. Nije bilo ni riječi o njemu. Izostala su izvanredna javljanja i veliki pregledi prošlosti. Nije bilo dubokih raščlamba njegova nevjerojatnog doprinosa čovječanstvu. Pečarić je po broju radova ušao među deset najvećih matematičara u povijesti svijeta. Za javnu televiziju postao je tek nebitna vijest.

Posebno je potresna činjenica s njegova samog kraja. Na dan njegova odlaska u bolnicu čuli smo se, jer je baš taj dan objavljena knjiga pod naslovom "Josip Pečarić", čiji sam autor. Bio je iznimno radostan. Ta knjiga na 600 stranica opisuje njegov život i rad. Cijeli život nesebično je pisao knjige o drugima. Branio je druge i dizao spomenike hrvatskim velikanima. Nažalost, knjigu napisanu njemu u čast nije uspio ni vidjeti ni prelistati.

S druge strane, medijska mjerila za zabavljače potpuno su drugačija. Primjer za to je glazbenik Goran Bare, ali i ne samo on, koji su iza sebe ostavili tek nekoliko pjesama. Kada premine netko iz tog kruga, medijski stroj se pali u sekundi. Mjesne radio postaje i glavni televizijski dnevnici danima vrte iste prizore. Programi se prekidaju. Naciju se skupno gura u stanje tugovanja zbog nekoliko pjesama. Glazba ima svoje mjesto. Ipak, to ne opravdava potpuno guranje na rub ljudi koji su svojim umom zadužili naciju. Pečarić je upisao Hrvatsku na zemljovid svjetske znanosti.

Javna televizija odgovorila mu je mukom. Takozvani lijevi mediji iskoristili su smrt svjetski poznatog znanstvenika za prizemne obračune. Dežurni čuvari pravovjerja odmah su izvukli oznake o "ustaštvu" i "povijesnom prekrajanju". Prazne glave ne mogu shvatiti širinu njegova djela. Pokušale su svući čovjeka od golemih zasluga na plošnu političku krilaticu.

Akademik Pečarić nije šutio radi osobne udobnosti. Uz znanstvenu karijeru, napisao je blizu 300 knjiga, knjižica i otvorenih pisama. Pisao je o javnom životu, obitelji i obrani narodnog bića. Njegov način rada u javnom spisateljstvu bio je jednak onome u matematici. Neprestano se borio za povijesnu istinu. Nudio je isprave i točne činjenice. Iznosio je dokazana obrazloženja i nije uzmicao pred nasrtljivim pritiscima.

Struka i mjerodavne ustanove ipak ne pate od medijskog sljepila. To dokazuju službeni osvrti povodom njegove smrti. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) dala je službeno izvješće. Istaknuli su da je Pečarić bio jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području teorije nejednakosti. Njegovo zadivljujuće znanstveno djelo ostaje trajna baština sveopće prirodne znanosti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih također je naglasilo njegov značaj. Akademik Pečarić ostavio je neizbrisiv i dubok trag u razvoju hrvatske znanosti. Godinama je radio na Tekstilno-tehnološkom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Utemeljio je poznati znanstveni skup koji ostaje trajni stup domaće akademske zajednice. Kolege i matematičari diljem svijeta redom ga opisuju kao dalekovidnog čovjeka. Ističu njegovu nevjerojatnu radnu predanost i nepogrešivu logiku.

Pokušaji blaćenja i prešućivanjem svjedoče samo o jadu domaće medijske pozornice. Smrt vrhunskog znanstvenika stalno prolazi nezapaženo. Istovremeno, privatni životi i odlasci zabavljača pune prve minute i informativnih emisija. Zbog toga ćemo ostati društvo površnosti. Njegovih 1200 znanstvenih radova i preko 300 knjiga ostaju trajna baština. Državna odlikovanja uručio mu je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Njegov svjetski položaj ostaje trajna stijena. Nikakve plitke medijske hajke ne mogu je razbiti. Svjetska znanstvena zajednica pamtit će ga po genijalnosti. Domovina će ga pamtiti po nesalomljivoj hrabrosti u obrani istine.

Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91.(UHBDR91.)