Kreće provjera javne nabave u HOO-u: Pod povećalom stotine ugovora bez natječaja
Nakon što je otkriveno da je Hrvatski olimpijski odbor od ukupno 519 ugovora, za koje su prema pravilima javne nabave trebali biti provedeni natječaji, čak 517 sklopio bez javnog postupka, iz Ministarstva gospodarstva neslužbeno potvrđuju da će pokrenuti izvide o mogućem kršenju Zakona o javnoj nabavi, doznaje 24sata.
Inspekcija Ministarstva gospodarstva istraživat će je li HOO kroz ograničene nabave i narudžbenice nezakonito „cjepkao” ugovore kako bi izbjegao obvezu provođenja javnih natječaja. Posebno će se analizirati i kupnje od sponzora bez javnog postupka, koje HOO opravdava protučinidbom za sponzorstva.
Iz Ministarstva pritom naglašavaju da sam sponzorski odnos ne oslobađa institucije obveze primjene Zakona o javnoj nabavi.
„Postojanje sponzorskog ili drugog poslovnog odnosa između naručitelja i gospodarskog subjekta samo po sebi ne utječe na obvezu primjene Zakona o javnoj nabavi. Sponzorski odnos u pravilu se temelji na promotivnoj ili drugoj nefinancijskoj protučinidbi, dok ugovori kojima se nabavljaju robe ili usluge uz naknadu predstavljaju naplatne ugovore”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva.
Pod povećalom i moguće cjepkanje ugovora
Iz resornog ministarstva dodatno ističu da nije presudan naziv ugovora, nego njegova stvarna priroda i činjenica postoji li naplatni odnos. U ovom slučaju, kako navode, kod ugovora vrijednih ukupno 4,78 milijuna eura bez PDV-a ne vide osnove za izuzeće od javne nabave.
„Naručitelj je dužan predmet nabave odrediti kao tehničku, funkcionalnu ili gospodarsku cjelinu, a procijenjena vrijednost utvrđuje se na temelju ukupne vrijednosti svih povezanih usluga ili aktivnosti. Zakon izričito zabranjuje dijeljenje predmeta nabave s ciljem izbjegavanja njegove primjene”, navode iz Ministarstva.
Kao primjer spominje se suradnja HOO-a s tvrtkom A.T.I., koja od 2023. organizira manifestaciju „Veliki dan hrvatskog sporta”. Umjesto jednog objedinjena ugovora, poslovi su, prema dostupnim informacijama, podijeljeni na više zasebnih ugovora za pojedine aktivnosti i usluge.
Sličan model korišten je i kod organizacije radionica u različitim gradovima, gdje je HOO tvrdio da svaka lokacija ima svoje specifičnosti. No iz Ministarstva odbacuju takvo obrazloženje.
„Isto vrijedi i za aktivnosti koje se ponavljaju, poput radionica ili programa koji se provode u više gradova, pri čemu se procijenjena vrijednost određuje uzimajući u obzir ukupnu vrijednost sličnih usluga u određenom razdoblju”, poručuju iz Ministarstva gospodarstva.
Izvor:PDN
