EU je i dalje ovisna o ruskim energentima

OVISNOST Europske unije o ruskim energentima osjetno je smanjena, ocjenjuje Ben McWilliams, stručnjak za energetiku iz briselskog think-tanka Bruegel. To se najviše odnosi na plin, čiji je uvoz od početka ruske invazije na Ukrajinu EU smanjila za tri četvrtine. Od početka iduće godine bit će zabranjen uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), a od jeseni će se zabrana proširiti i na plin iz plinovoda, piše Deutsche Welle.

Ipak, slika je složenija. Prema izvješću "Russia Fossil Tracker" finskog istraživačkog centra CREA, 27 članica EU-a potrošilo je oko 238 milijardi eura na ruski ugljen, naftu i plin. Europarlamentarka Hanna Gedin iz švedske stranke Vänsterpartiet kaže da Rusija tim novcem financira napade raketama i dronovima na ukrajinsko stanovništvo.

Uvoz nafte i dalje je izazov

Europska komisija je početkom godine najavila plan za prekid uvoza ruske nafte, ali ga još nije predstavila. "Gdje je obećani zakon? Gdje je vaša hrabrost da poslužite kao primjer drugima?", upitala je Gedin u Europskom parlamentu.

Pojedine članice EU-a, prvenstveno Mađarska i Slovačka, i dalje ovise o uvozu nafte iz Rusije preko naftovoda Družba. Takve se ovisnosti ne mogu ukloniti brzo, no udio ruske nafte u ukupnom uvozu Europske unije ipak je znatno smanjen.

Američka politika i stav Unije

Dodatne rasprave potiče politika američke vlade. Washington je prvo sklopio sporazum s Rusijom o nabavi dizela, a potom je predsjednik Donald Trump neposredno prije stupanja na snagu privremeno suspendirao sankcije protiv ruskog režima.

"Bilo bi suludo ponovno kupovati energente iz Rusije", komentirao je Ben McWilliams iz Bruegela.

Prema njegovom mišljenju, Trumpova politika prema Rusiji ne bi smjela utjecati na europski smjer. Sličan stav dijeli i većina zastupnika u Europskom parlamentu. Socijaldemokrat Jens Geier ističe: "Ovisimo o državi koja vodi rat i to se mora što prije okončati."

Zanemarena ovisnost o nuklearnoj energiji

Jedan aspekt energetske ovisnosti o Rusiji rjeđe se spominje, a to je nuklearna energija. Prema podacima agencije Euratom, količina urana uvezenog iz Rusije godinama je gotovo ista. Ruski državni koncern Rosatom, koji se bavi obogaćivanjem urana, čak je proširio poslovanje u Europskoj uniji.

U pet država članica EU-a rade nuklearni reaktori ruske konstrukcije. Za njih će se uskoro proizvoditi gorivni elementi u njemačkom Lingenu, u sklopu francusko-ruskog partnerstva tvrtki Framatome i Rosatom.

Ben McWilliams smatra da je to slijepa točka europske energetske politike. "Financijski gledano, ti iznosi nisu osobito veliki. Za Putinov ratni stroj puno su važniji nafta i plin. Ali problem s uranom je strateška ovisnost o Rusiji."

Diversifikacija opskrbe traži vrijeme

Unatoč najavama iz EU, na tom se području zasad malo toga promijenilo. Jedan od razloga je i otpor Francuske. Francuski zastupnik liberalne skupine Renew, Pascal Canfin, upozorava da je tehnički znatno složenije odustati od ruskog urana nego od plina ili nafte.

Canfin dodaje da su izvori opskrbe plinom već danas raznovrsniji, jer ga Europska unija nabavlja i iz Kanade, Kazahstana i Australije. To je suprotno situaciji s početka 2022., prije rata, kada je čak polovica uvoza plina dolazila iz Rusije.

Takva neravnoteža, koja je Rusiji omogućila da energiju koristi kao sredstvo ucjene, ne smije se ponoviti, smatra Canfin.

Zato je za Europsku uniju najvažnije sve se više oslanjati na električnu energiju, koja se u rastućoj mjeri proizvodi iz obnovljivih izvora. Ipak, Canfin upozorava i na novu opasnost: ovisnost o Kini u proizvodnji solarnih panela i vjetroturbina.