Iran zaprijetio Ukrajini, analitičari upozoravaju: Ove rakete mogu dosegnuti Kijev

Nakon što je Teheran zaprijetio odmazdom zbog napada na iranski brod u Kaspijskom moru, ponovno se otvorilo pitanje predstavljaju li te prijetnje stvarnu vojnu opasnost za Ukrajinu.

Iranske prijetnje uslijedile su nakon napada na trgovački brod u Kaspijskom moru za koji se vjeruje da je prevozio oružje i vojne komponente namijenjene Rusiji. Iranski dužnosnici poručili su da napad "neće ostati bez odgovora", a odgovornost su pripisali Izraelu i njegovim saveznicima.

Vojni analitičari upozoravaju da Iran doista raspolaže balističkim projektilima koji bi mogli dosegnuti ukrajinski teritorij, piše portal Defence Express. Prema njihovoj analizi, nekoliko projektila srednjeg dometa ima dovoljan doseg za udare na ciljeve u Ukrajini ako bi bili lansirani iz sjevernog dijela Irana.

Među njima se izdvajaju Ghadr, Emad i Sejjil, čiji se domet procjenjuje na oko 2.000 kilometara. Posebnu pozornost ipak privlači Khorramshahr, za koji se navodi da u pojedinim inačicama može dosegnuti i oko 4.000 kilometara.

Ghadr, Emad i Sejjil

Ghadr i Emad razvijeni su iz projektila Shahab-3, koji potječe od sjevernokorejskog Hwasonga-7, odnosno sovjetskog Scuda. Oba koriste tekuće gorivo, nose bojevu glavu tešku oko 750 kilograma i dugačka su više od 16 metara.

Napredniji Emad opremljen je manevarskom bojevom glavom koja u završnoj fazi leta može mijenjati putanju, čime otežava presretanje. Zbog takvog sustava navođenja njegov je maksimalni domet nešto manji od Ghadrova.

Sejjil predstavlja tehnološki napredniji sustav. Riječ je o dvostupanjskom projektilu na kruto gorivo, kojem je za lansiranje potrebno znatno manje pripreme nego projektilima na tekuće gorivo. To ga čini bržim za uporabu i težim za neutralizaciju prije lansiranja.

Khorramshahr izaziva najveću zabrinutost

Najveću pozornost stručnjaka privlači Khorramshahr, predstavljen 2017. godine. Smatra se da je razvijen na temelju sjevernokorejskog projektila BM-25 Musudan, koji svoje podrijetlo vuče iz sovjetskog R-27.

Verzija dometa oko 2.000 kilometara može nositi bojevu glavu tešku do 1.500 kilograma, dok se procjenjuje da inačica dometa oko 4.000 kilometara postiže veći doseg zahvaljujući lakšem teretu.

Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost uporabe kazetne bojeve glave. Umjesto jedne eksplozivne bojeve glave, projektil može izbaciti do 20 podstreljiva koja se raspršuju na području radijusa od približno osam kilometara. Takva konfiguracija povećava razornu moć protiv ciljeva na zemlji, ali i dodatno otežava obranu.

Presretanje nije jednostavan zadatak

Prema pisanju Defence Expressa, za obranu od projektila poput Ghadra, Emada i Sejjila potrebni su napredni proturaketni sustavi poput THAAD-a, Arrowa-2 ili drugih specijaliziranih presretača.

Iako sustav Patriot može presretati određene vrste balističkih projektila, njegove mogućnosti protiv projektila srednjeg dometa ipak su ograničenije. Uspješnost obrane ovisi o više čimbenika, uključujući brzinu projektila, visinu leta, putanju te sposobnost manevriranja bojeve glave.

Kod Khorramshahra obrana je još složenija, osobito ako koristi kazetnu bojevu glavu. Nije poznato na kojoj se visini podstreljiva odvajaju od projektila, što dodatno otežava procjenu mogućnosti njihova presretanja.

Tijekom prethodnih iranskih napada na Izrael ovakvi su projektili presretani kombinacijom izraelskih sustava Arrow-2 i Arrow-3 te američkih sustava THAAD i projektila SM-3.

Koliko je prijetnja realna?

Unatoč impresivnim tehničkim karakteristikama iranskog raketnog arsenala, analitičari upozoravaju da je Teheran posljednjih godina znatno iscrpio zalihe balističkih projektila srednjeg dometa.

Razlog tome su višestruki raketni napadi na Izrael tijekom protekle dvije godine, ali i izraelsko-američke vojne operacije u kojima su uništavani iranski lanseri, skladišta, proizvodni pogoni i tvornice ključnih komponenti za projektile.

Zbog toga stručnjaci procjenjuju da Iran i dalje posjeduje projektile kojima bi mogao pogoditi ciljeve u Ukrajini. Međutim, otvoreno je pitanje raspolaže li dovoljnim brojem takvih projektila za ozbiljniju kampanju te bi li njihov stvarni vojni učinak bio razmjeran prijetnjama koje dolaze iz Teherana.