Kremlj zaprijetio Litvi: Ako primi nuklearno oružje, bit će na nišanu ruskog arsenala
Dmitrij Peskov poručio je da bi litavski teritorij postao potencijalna meta ruskog nuklearnog oružja ako Vilnius dopusti raspoređivanje takvog naoružanja. Litva zasad ne planira prihvatiti nuklearni arsenal, ali radi na uklanjanju ustavne zabrane koja takvu mogućnost trenutno isključuje.
Kremlj je upozorio Litvu da bi njezin teritorij mogao postati meta ruskog nuklearnog arsenala ako ta baltička država u budućnosti dopusti raspoređivanje nuklearnog oružja.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov reagirao je na postupak izmjene litavskog Ustava kojim se želi ukloniti sadašnja zabrana stacioniranja oružja za masovno uništenje na teritoriju države.
„Ako na tom teritoriju bude nuklearnog oružja usmjerenog prema nama, tada će i teritorij te zemlje biti na nišanu našeg nuklearnog oružja“, rekao je Peskov, prema izjavi koju je prenijela ruska državna agencija RIA, a potom i Reuters.
Peskov je moguću promjenu litavskog Ustava opisao kao daljnju eskalaciju napetosti. Prema njegovim riječima, eventualno nuklearno oružje raspoređeno u Litvi ne bi bilo usmjereno prema zapadnim državama, nego prema Rusiji.
O slučaju je izvijestio i Dnevno.hr, pozivajući se i na Kyiv Post.
Litva mijenja ustavnu zabranu
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon novog koraka u postupku izmjene litavskog Ustava. Odbor za pravna pitanja Seimasa, litavskog parlamenta, 9. rujna podržao je prijedlog kojim bi se iz Ustava uklonila odredba o zabrani raspoređivanja oružja za masovno uništenje.
Za prijedlog je glasovalo sedam članova odbora, dok su dvojica bila protiv.
Članak 137. litavskog Ustava trenutačno propisuje da se na teritoriju zemlje ne mogu nalaziti oružje za masovno uništenje ni vojne baze stranih država.
To, međutim, ne znači da je ustavna promjena već usvojena, niti da je donesena odluka o raspoređivanju nuklearnog oružja.
Za izmjenu te ustavne odredbe potrebna su dva glasovanja u parlamentu, između kojih mora proći najmanje tri mjeseca. U oba glasovanja prijedlog mora dobiti najmanje dvotrećinsku potporu svih zastupnika.
Litavski dužnosnici dosad su naglašavali da nema neposrednog plana za stacioniranje nuklearnog oružja u zemlji. Uklanjanjem ustavne zabrane država bi, međutim, uklonila pravnu prepreku ako se takva odluka jednom donese u sklopu obrambene politike Litve i NATO-a.
Nausėda: Ustav je pisan u drukčijim okolnostima
Litavski predsjednik Gitanas Nausėda već je ranije podržao promjenu ustavne odredbe. Nakon razgovora s čelnicima parlamentarnih stranaka u srpnju izjavio je da se sigurnosne okolnosti u kojima se zemlja nalazi znatno razlikuju od vremena kada je Ustav donesen.
„Geopolitička situacija postaje sve gora. Naš je Ustav napisan u vrijeme kada su geopolitičke okolnosti bile potpuno drukčije“, rekao je Nausėda.
Litva je članica NATO-a od 29. ožujka 2004. godine. Na zapadu graniči s ruskom eksklavom Kalinjingradom, dok na istoku i jugoistoku graniči s Bjelorusijom, bliskom saveznicom Moskve.
Sigurnosni položaj Litve dodatno je dobio na osjetljivosti nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine te odluke Moskve da taktičko nuklearno oružje rasporedi u Bjelorusiji.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u lipnju 2023. potvrdio je da su prve ruske taktičke nuklearne bojeve glave već prebačene na bjeloruski teritorij.
Upravo u takvom sigurnosnom okruženju Litva razmatra uklanjanje ustavnih ograničenja koja su uvedena početkom 1990-ih, nakon ponovnog uspostavljanja neovisnosti od Sovjetskog Saveza. Eventualna promjena Ustava otvorila bi pravnu mogućnost drukčijeg pristupa nuklearnom odvraćanju, ali sama po sebi ne bi značila da će nuklearno oružje biti raspoređeno u Litvi.
