Sezona toplinskih valova: Kako se zapravo utvrđuje broj umrlih zbog vrućine?
Povod za raspravu bio je podatak Instituta Robert Koch (RKI), prema kojem je u Njemačkoj do kraja lipnja zabilježeno oko 5.120 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Samo tijekom tjedna od 22. do 28. lipnja, kada je zemlju pogodio snažan toplinski val, procjenjuje se da je umrlo oko 4.310 ljudi više nego što bi se očekivalo u uobičajenim okolnostima. Većina preminulih bila je starija od 75 godina.
Višak smrtnosti umjesto pojedinačnih slučajeva
RKI ne utvrđuje broj umrlih pregledom smrtovnica na kojima je vrućina navedena kao uzrok smrti. Umjesto toga, koristi podatke Saveznog zavoda za statistiku i uspoređuje broj umrlih tijekom toplinskog vala s prosjekom za isto razdoblje prethodnih godina.
Primjerice, tijekom lipanjskog toplinskog vala umrlo je gotovo 24.000 ljudi, što je oko 5.400 više od prosjeka između 2022. i 2025. godine.
Znanstvenici zatim statističkim modelima procjenjuju koliko bi ljudi umrlo da temperature nisu prelazile 20 Celzijevih stupnjeva, pri čemu uzimaju u obzir sezonske promjene i dugoročneIlustracija: Delaney Van on Unsplash
Svaki toplinski val ponovno otvara isto pitanje – koliko ljudi doista umire zbog ekstremnih vrućina? Dok pojedini alternativni mediji tvrde da su službeni podaci pretjerani i temelje se isključivo na procjenama, njemački stručnjaci ističu da su metode kojima se procjenjuje smrtnost povezana s vrućinom znanstveno utemeljene i pouzdane.
Oglas
Povod za raspravu bio je podatak Instituta Robert Koch (RKI), prema kojem je u Njemačkoj do kraja lipnja zabilježeno oko 5.120 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Samo tijekom tjedna od 22. do 28. lipnja, kada je zemlju pogodio snažan toplinski val, procjenjuje se da je umrlo oko 4.310 ljudi više nego što bi se očekivalo u uobičajenim okolnostima. Većina preminulih bila je starija od 75 godina.
Višak smrtnosti umjesto pojedinačnih slučajeva
RKI ne utvrđuje broj umrlih pregledom smrtovnica na kojima je vrućina navedena kao uzrok smrti. Umjesto toga, koristi podatke Saveznog zavoda za statistiku i uspoređuje broj umrlih tijekom toplinskog vala s prosjekom za isto razdoblje prethodnih godina.
Primjerice, tijekom lipanjskog toplinskog vala umrlo je gotovo 24.000 ljudi, što je oko 5.400 više od prosjeka između 2022. i 2025. godine.
Znanstvenici zatim statističkim modelima procjenjuju koliko bi ljudi umrlo da temperature nisu prelazile 20 Celzijevih stupnjeva, pri čemu uzimaju u obzir sezonske promjene i dugoročne trendove smrtnost
|
Vrućina se rijetko navodi kao izravan uzrok smrti
Stručnjaci naglašavaju da se vrućina gotovo nikada ne upisuje kao neposredan uzrok smrti.
"Smrtni slučajevi povezani s vrućinom ne broje se pojedinačno, nego se procjenjuju na temelju viška smrtnosti", objašnjava Jonas Gerke iz Njemačkog saveza za klimatske promjene i zdravlje (KLUG).
Dodaje kako je riječ o pouzdanoj metodi jer ljudi najčešće umiru zbog kombinacije kroničnih bolesti i visokih temperatura, a ne isključivo zbog vrućine. trendove smrtnosti.Stvarni broj mogao bi biti i veći
Prema riječima Aleksandre Schneider iz Instituta za epidemiologiju pri Helmholtzovu centru u Münchenu, posljedice toplinskog vala često se javljaju s odgodom pa dio ljudi umire tek nekoliko dana nakon najviših temperatura.
Zbog toga bi procjene koje se temelje na tjednim podacima mogle čak podcijeniti stvarni broj umrlih. Neka istraživanja pokazala su da bi stvarna smrtnost povezana s vrućinom mogla biti između 35 i 50 posto veća od službenih procjena.
Istodobno postoji i takozvani učinak "prerane smrtnosti", odnosno situacija u kojoj tijekom toplinskog vala umiru osobe koje bi zbog starosti ili teških bolesti ionako preminule nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije. No stručnjaci ističu da taj fenomen objašnjava tek dio ukupne smrtnosti.Ilustracija: Delaney Van on Unsplash
Svaki toplinski val ponovno otvara isto pitanje – koliko ljudi doista umire zbog ekstremnih vrućina? Dok pojedini alternativni mediji tvrde da su službeni podaci pretjerani i temelje se isključivo na procjenama, njemački stručnjaci ističu da su metode kojima se procjenjuje smrtnost povezana s vrućinom znanstveno utemeljene i pouzdane.
Oglas
Povod za raspravu bio je podatak Instituta Robert Koch (RKI), prema kojem je u Njemačkoj do kraja lipnja zabilježeno oko 5.120 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Samo tijekom tjedna od 22. do 28. lipnja, kada je zemlju pogodio snažan toplinski val, procjenjuje se da je umrlo oko 4.310 ljudi više nego što bi se očekivalo u uobičajenim okolnostima. Većina preminulih bila je starija od 75 godina.
Višak smrtnosti umjesto pojedinačnih slučajeva
RKI ne utvrđuje broj umrlih pregledom smrtovnica na kojima je vrućina navedena kao uzrok smrti. Umjesto toga, koristi podatke Saveznog zavoda za statistiku i uspoređuje broj umrlih tijekom toplinskog vala s prosjekom za isto razdoblje prethodnih godina.
Primjerice, tijekom lipanjskog toplinskog vala umrlo je gotovo 24.000 ljudi, što je oko 5.400 više od prosjeka između 2022. i 2025. godine.
Znanstvenici zatim statističkim modelima procjenjuju koliko bi ljudi umrlo da temperature nisu prelazile 20 Celzijevih stupnjeva, pri čemu uzimaju u obzir sezonske promjene i dugoročne trendove smrtnosti.
Rekordni toplinski val hara Europom, raste broj mrtvih. Šef WHO-a: "Bili smo upozoreni"
|
28. lip.
Vrućina se rijetko navodi kao izravan uzrok smrti
Stručnjaci naglašavaju da se vrućina gotovo nikada ne upisuje kao neposredan uzrok smrti.
"Smrtni slučajevi povezani s vrućinom ne broje se pojedinačno, nego se procjenjuju na temelju viška smrtnosti", objašnjava Jonas Gerke iz Njemačkog saveza za klimatske promjene i zdravlje (KLUG).
Dodaje kako je riječ o pouzdanoj metodi jer ljudi najčešće umiru zbog kombinacije kroničnih bolesti i visokih temperatura, a ne isključivo zbog vrućine.
Ni za ni protiv: Dok traje strašni toplinski val, EU odbija zauzeti stav oko klima uređaja
|
30. lip.
Stvarni broj mogao bi biti i veći
Prema riječima Aleksandre Schneider iz Instituta za epidemiologiju pri Helmholtzovu centru u Münchenu, posljedice toplinskog vala često se javljaju s odgodom pa dio ljudi umire tek nekoliko dana nakon najviših temperatura.
Zbog toga bi procjene koje se temelje na tjednim podacima mogle čak podcijeniti stvarni broj umrlih. Neka istraživanja pokazala su da bi stvarna smrtnost povezana s vrućinom mogla biti između 35 i 50 posto veća od službenih procjena.
Istodobno postoji i takozvani učinak "prerane smrtnosti", odnosno situacija u kojoj tijekom toplinskog vala umiru osobe koje bi zbog starosti ili teških bolesti ionako preminule nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije. No stručnjaci ističu da taj fenomen objašnjava tek dio ukupne smrtnosti.
Alex HALADA / AFP
"Vrućina je ozbiljna prijetnja zdravlju"
Gerke odbacuje tvrdnje da službene institucije šire paniku.
"Vrućina je podcijenjena, ali potencijalno smrtonosna prijetnja zdravlju. Ljudsko tijelo ima ograničenu sposobnost prilagodbe visokim temperaturama", upozorava.
Organizam se hladi širenjem krvnih žila i znojenjem, no pri vrlo visokim temperaturama i velikoj vlažnosti zraka ti mehanizmi više nisu dovoljni. Posljedice mogu biti dehidracija, toplinski udar, zatajenje srca i bubrega te moždani udar.
Najugroženiji su stariji ljudi, mala djeca, trudnice i osobe koje već boluju od kroničnih bolesti.Ilustracija: Delaney Van on Unsplash
Svaki toplinski val ponovno otvara isto pitanje – koliko ljudi doista umire zbog ekstremnih vrućina? Dok pojedini alternativni mediji tvrde da su službeni podaci pretjerani i temelje se isključivo na procjenama, njemački stručnjaci ističu da su metode kojima se procjenjuje smrtnost povezana s vrućinom znanstveno utemeljene i pouzdane.
Oglas
Povod za raspravu bio je podatak Instituta Robert Koch (RKI), prema kojem je u Njemačkoj do kraja lipnja zabilježeno oko 5.120 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Samo tijekom tjedna od 22. do 28. lipnja, kada je zemlju pogodio snažan toplinski val, procjenjuje se da je umrlo oko 4.310 ljudi više nego što bi se očekivalo u uobičajenim okolnostima. Većina preminulih bila je starija od 75 godina.
Višak smrtnosti umjesto pojedinačnih slučajeva
RKI ne utvrđuje broj umrlih pregledom smrtovnica na kojima je vrućina navedena kao uzrok smrti. Umjesto toga, koristi podatke Saveznog zavoda za statistiku i uspoređuje broj umrlih tijekom toplinskog vala s prosjekom za isto razdoblje prethodnih godina.
Primjerice, tijekom lipanjskog toplinskog vala umrlo je gotovo 24.000 ljudi, što je oko 5.400 više od prosjeka između 2022. i 2025. godine.
Znanstvenici zatim statističkim modelima procjenjuju koliko bi ljudi umrlo da temperature nisu prelazile 20 Celzijevih stupnjeva, pri čemu uzimaju u obzir sezonske promjene i dugoročne trendove smrtnosti.
Rekordni toplinski val hara Europom, raste broj mrtvih. Šef WHO-a: "Bili smo upozoreni"
|
28. lip.
Vrućina se rijetko navodi kao izravan uzrok smrti
Stručnjaci naglašavaju da se vrućina gotovo nikada ne upisuje kao neposredan uzrok smrti.
"Smrtni slučajevi povezani s vrućinom ne broje se pojedinačno, nego se procjenjuju na temelju viška smrtnosti", objašnjava Jonas Gerke iz Njemačkog saveza za klimatske promjene i zdravlje (KLUG).
Dodaje kako je riječ o pouzdanoj metodi jer ljudi najčešće umiru zbog kombinacije kroničnih bolesti i visokih temperatura, a ne isključivo zbog vrućine.
Ni za ni protiv: Dok traje strašni toplinski val, EU odbija zauzeti stav oko klima uređaja
|
30. lip.
Stvarni broj mogao bi biti i veći
Prema riječima Aleksandre Schneider iz Instituta za epidemiologiju pri Helmholtzovu centru u Münchenu, posljedice toplinskog vala često se javljaju s odgodom pa dio ljudi umire tek nekoliko dana nakon najviših temperatura.
Zbog toga bi procjene koje se temelje na tjednim podacima mogle čak podcijeniti stvarni broj umrlih. Neka istraživanja pokazala su da bi stvarna smrtnost povezana s vrućinom mogla biti između 35 i 50 posto veća od službenih procjena.
Istodobno postoji i takozvani učinak "prerane smrtnosti", odnosno situacija u kojoj tijekom toplinskog vala umiru osobe koje bi zbog starosti ili teških bolesti ionako preminule nekoliko tjedana ili mjeseci kasnije. No stručnjaci ističu da taj fenomen objašnjava tek dio ukupne smrtnosti.
Alex HALADA / AFP
"Vrućina je ozbiljna prijetnja zdravlju"
Gerke odbacuje tvrdnje da službene institucije šire paniku.
"Vrućina je podcijenjena, ali potencijalno smrtonosna prijetnja zdravlju. Ljudsko tijelo ima ograničenu sposobnost prilagodbe visokim temperaturama", upozorava.
Organizam se hladi širenjem krvnih žila i znojenjem, no pri vrlo visokim temperaturama i velikoj vlažnosti zraka ti mehanizmi više nisu dovoljni. Posljedice mogu biti dehidracija, toplinski udar, zatajenje srca i bubrega te moždani udar.
Najugroženiji su stariji ljudi, mala djeca, trudnice i osobe koje već boluju od kroničnih bolesti.
Novi trend odmora među europskim turistima, posebno ih privlači naša susjedna država
|
9. srp.
Zašto se ne može uspoređivati smrtnost zimi i ljeti?
Alternativni mediji često uspoređuju broj umrlih tijekom zime s brojem umrlih tijekom toplinskih valova kako bi umanjili ozbiljnost problema.
No stručnjaci upozoravaju da takva usporedba nije opravdana.
"Zimski višak smrtnosti uglavnom je povezan sa širenjem zaraznih bolesti, dok toplinski valovi povećavaju smrtnost zbog fiziološkog opterećenja organizma", kaže Gerke.
Europski modeli pokazuju da porast broja smrti zbog vrućine znatno nadmašuje smanjenje smrtnosti povezane s blažim zimama.Toplinski valovi sve su češći
Podaci Njemačke meteorološke službe pokazuju da su ekstremno vrući dani posljednjih desetljeća sve učestaliji. Između 1951. i 1990. godine samo je jedna godina imala više od deset vrlo vrućih dana, dok se to od 2010. do 2025. dogodilo čak deset puta.
Rekord je zabilježen 2018. godine s prosječno 20,4 izrazito vruća dana.
Istodobno je prosječna godišnja temperatura u Njemačkoj porasla s 8,4 Celzijeva stupnja 1960. godine na 10,1 stupanj prošle godine, što stručnjaci povezuju s klimatskim promjenama i sve češćim toplinskim valovima.
Izvor:N1
