Sigurnosna uzbuna Što se događa diljem Europe? U mjesec dana zabilježeno 16 incidenata: "Ovo je samo početak"

Samo tri incidenta koja je zabilježilo vodeće europsko udruženje tehnološke industrije povezana su s konkretnim počiniteljima, a upravo bi ta neizvjesnost mogla biti najjače oružje napadača.
Dana 2. i 3. studenoga zamrzivači u supermarketima diljem Europe počeli su se sami prebacivati u način rada za odmrzavanje. U nekim trgovinama napadači su podigli temperaturu na čak 50 stupnjeva.
Trgovine u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Belgiji, Rumunjskoj i Švedskoj morale su baciti pokvareno meso i smrznutu hranu, a pogođeno je i nekoliko banaka krvi u Francuskoj. Napadi su zabilježeni i u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen nazvao je to "namjernim pokušajem ometanja našeg lanca opskrbe hranom". Gotovo tri tjedna poslije nitko nije preuzeo odgovornost, a motiv napada i dalje je nepoznat.
16 incidenata
Napadi na rashladne sustave bili su jedan od 16 incidenata koje je zabilježio DigitalEurope, udruženje europske industrije digitalnih tehnologija sa sjedištem u Bruxellesu, u razdoblju od 18. listopada do 18. studenoga. Jedanaest incidenata bili su kibernetički napadi.
Hakeri su napali informatičke sustave jedne energetske tvrtke u Norveškoj, prouzročili zatvaranje hitnog prijma regionalne bolnice u Njemačkoj te ukrali podatke tvrtke koja gradi tunele u Danskoj i Njemačkoj.
U instituciji Europske unije onesposobljeni su sustavi za upravljanje ljudskim resursima, obračun plaća i medicinske evidencije. Objavljeni su osobni podaci 18 visokih dužnosnika iz Italije, Njemačke i Nizozemske, dok je u elektroničkoj pošti rumunjske vlade otkriven špijunski zlonamjerni softver.
Iz jedne francuske banke preko njezina dobavljača ukradeno je oko 100 milijuna eura, u Italiji su otkriveni podaci više od 700 korisničkih računa financijsko-tehnoloških usluga, a napadači su pristupili podacima iz zastarjelog informatičkog sustava jedne danske brodarske grupacije, piše Euronews.
Preostalih pet incidenata bilo je fizičke prirode, uključujući dvije planirane sabotaže. Oko 80 zrakoplova izgubilo je GPS signal iznad Sjevernog mora, dronovi su prisilili Moldaviju da zatvori svoj zračni prostor, a lažne dojave o bombama pogodile su više od 35 letova diljem Europe.
"Otpornost više nije samo posao informatičkog odjela. To je pitanje sigurnosne i industrijske politike", izjavila je Cecilia Bonefeld-Dahl, glavna direktorica DigitalEuropea.
Udruženje napominje da popis nije konačan. Samo skupine koje provode napade ucjenjivačkim softverom svakog mjeseca navode desetke europskih žrtava.
Tko stoji iza napada?
Od 16 incidenata koje je zabilježio DigitalEurope, za sedam nije poznat počinitelj. Za četiri su odgovornost preuzeli sami napadači, u dva slučaja istražitelji sumnjaju na određene aktere, ali ih nisu službeno imenovali, dok su samo tri incidenta javno pripisana konkretnim počiniteljima, na temelju nalaza državnih tijela ili istraživača.
"Upravo je to ono što hibridne napade čini učinkovitima: jeftini su, odgovornost se može poreći i teško ih je pripisati bilo kome", poručili su iz udruženja.
Napadi na rashladne sustave pokazuju koliko je teško utvrditi tko stoji iza takvih aktivnosti. Tvrtka Lupovis objavila je da su njezini sustavi postavljeni kao mamci tijekom deset dana zabilježili više od 276 pokušaja napada koje je izvelo 91 različitih aktera. Aktivnost je dosegnula vrhunac 26. listopada, a prestala je krajem mjeseca.
Napadi su povezani s pružateljima usluga internetskog hostinga poznatima kao "bulletproof hosting", koji su osmišljeni tako da budu otporni na gašenje i djelovanje tijela za provedbu zakona. Neke od tih usluga ranije su koristile ruske skupine.
Bellekens je naglasio da to ne dokazuje odgovornost Rusije, ali da se može uočiti "određeni obrazac". Dodao je da koordinacija napada unutar otprilike 24 sata upućuje na dobro isplaniranu operaciju iza koje bi mogla stajati neka država.
Drugi stručnjaci nisu toliko uvjereni. Dan Cimpean, ravnatelj rumunjske Nacionalne uprave za kibernetičku sigurnost, opisao je napade kao "poluamaterske" te rekao da ne sumnja na sudjelovanje neke države.
Nakon napada u Francuskoj Ken Munro iz britanske tvrtke Pen Test Partners izjavio je da je moguće da se radi o "djeci koja se zabavljaju".
Istražitelje zbunjuje i činjenica da nitko nije tražio otkupninu, s obzirom na to da kriminalne i haktivističke skupine obično brzo pokušavaju ostvariti financijsku korist ili javno objaviti da stoje iza napada.
Nadležne agencije ne mogu se složiti ni oko toga kako klasificirati incidente. Belgija, Italija i Estonija opisale su ih kao kibernetičke napade, Švedska i Irska kao "kibernetičke incidente", dok ih Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA) nije izričito nazvala napadima.
Pronaći, financirati, kupiti
Podaci DigitalEuropea pokazuju da granica između digitalnih i fizičkih napada postaje sve nejasnija.
U istom mjesecu jedan njemački proizvođač vojnih dronova bio je meta napada putem kompromitiranog ažuriranja softvera, dok je u Estoniji spriječen pokušaj podmetanja požara kod drugog proizvođača dronova.
Udruženje je zabilježilo i plan podmetanja požara u blizini željezničke pruge i dalekovoda u Njemačkoj. "Digitalni i fizički napadi pogađaju iste mete", poručili su iz DigitalEuropea.
Bonefeld-Dahl smatra da Europa mora poduzeti dodatne korake. "Europi je potrebna tehnologija za otkrivanje prijetnji, odvraćanje napada i oporavak, a mora je PRONAĆI, FINANCIRATI I KUPITI", napisala je na LinkedInu.
DigitalEurope poziva čelnike Europske unije da najmanje 25 posto sljedećeg proračuna EU-a, vrijednog gotovo dva bilijuna eura, usmjere na tehnologije za odvraćanje, obranu i oporavak.
Prema njihovim navodima, trenutačno se samo 14 posto sredstava izdvaja za digitalni sektor. "Više nema vremena za gubljenje", napisala je Bonefeld-Dahl u poruci upućenoj premijerima država članica.
Međutim, podatak o 14 posto odnosi se na udio digitalnih ulaganja u potrošnji EU-a od 2021. do 2025. godine, uključujući fond za oporavak nakon pandemije, a ne na proračun o kojem se trenutačno pregovara. Osim toga, DigitalEurope je industrijsko lobističko udruženje koje predstavlja brojne tvrtke koje bi upravo Europi prodavale takvu tehnologiju.
Što slijedi?
Stručnjaci upozoravaju da su rashladni sustavi samo početak. Nott je istaknuo da bi slične sigurnosne slabosti mogli imati sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije, elektroničke oznake cijena na policama, pa čak i roboti za čišćenje podova.
Kumar Sokka, izvršni direktor tvrtke Acre Security, upozorio je da se ista vrsta upravljačkih uređaja može koristiti za vrata, kontrolu pristupa, kamere, alarme i sustave regulacije temperature u zgradama.
Prema njegovim riječima, organizacije često prepuštaju upravljanje takvim sustavima službama za održavanje objekata, umjesto da ih tretiraju kao dio svojih obveza prema europskom zakonodavstvu o kibernetičkoj sigurnosti, poznatom kao NIS2.
Umjetna inteligencija mogla bi dodatno pogoršati problem.
Gianni Cuozzo, osnivač i izvršni direktor tvrtke Exein, upozorio je da umjetna inteligencija skraćuje vrijeme između otkrivanja sigurnosne ranjivosti i razvoja napada. Zbog toga povezani uređaji moraju imati mogućnost zaštite tijekom vlastitog rada.
Bonefeld-Dahl sljedećeg će tjedna u Vilniusu u Litvi raspravljati o europskom odgovoru na te prijetnje. Svoju objavu zaključila je pitanjem: "Koja je sljedeća kritična meta?".
Izvor:dnevnik.hr











