Von der Leyen ponovno na turneji po Balkanu: Hoće li ovaj put zaobići Beograd?

Moguće izostavljanje Beograda dolazi u trenutku sve izraženijih napetosti između Srbije i Bruxellesa – od reakcija na veličanje osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, preko najave prijevremenih izbora do novih otkrića o korištenju špijunskog softvera protiv studenata, aktivista i oporbenih političara.

Europska komisija potvrdila je da Von der Leyen planira novu turneju po zapadnom Balkanu, ali njezin konačan program još nije utvrđen.

„Mogu potvrditi da će predsjednica, kao i svake godine, posjetiti zapadni Balkan. Program se još uvijek sastavlja i stoga ne mogu potvrditi detalje niti hoće li sve zemlje zapadnog Balkana biti uključene. Još uvijek radimo na programu“, rekla je glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho na konferenciji za novinare 7. rujna.

Komisija, dakle, službeno nije objavila da će Srbija biti izostavljena. No visoki dužnosnik Europske komisije, koji je želio ostati anoniman, rekao je za Radio Slobodna Europa da je i takav scenarij moguć.

„Izbjegavanje Srbije u okviru turneje opcija je koja se ne isključuje“, rekao je dužnosnik, prenosi RSE.

Takva bi odluka predstavljala značajan odmak od dosadašnje prakse. Von der Leyen posljednjih godina redovito obilazi zemlje zapadnog Balkana, a tijekom prošlogodišnje turneje posjetila je Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Europska komisija navodi da je regionalne turneje održala i 2021., 2022., 2023. i 2024. godine.

Potencijalni izostanak Beograda ove bi godine imao dodatnu političku težinu zbog nekoliko događaja koji su posljednjih dana dodatno zaoštrili odnose Srbije i institucija Europske unije.

Mladićev pogreb dodatno zaoštrio odnose s Bruxellesom

Ratko Mladić, nekadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske i pravomoćno osuđeni ratni zločinac, pokopan je 7. rujna u Beogradu nakon što je umro u Haagu, gdje je služio doživotnu zatvorsku kaznu.

Međunarodni sud pravomoćno ga je osudio za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Njegov pogreb i javno veličanje koje je pratilo povratak njegovih posmrtnih ostataka izazvali su oštre reakcije europskih dužnosnika, iako su neki, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, ocijenili reakciju Europske unije premlakom.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos zbog toga je 4. rujna otkazala već planirani posjet Srbiji.

„Veličanje koje prati njegovu smrt nespojivo je s vrijednostima na kojima počiva put prema EU-u“, poručila je Kos. Naglasila je da približavanje Europskoj uniji zahtijeva suočavanje s prošlošću, istinsko pomirenje i poštovanje žrtava ratnih zločina.

Srbija ide prema prijevremenim izborima

Političku težinu eventualnom posjetu Von der Leyen daje i činjenica da je Srbija na putu prema prijevremenim parlamentarnim izborima.

Srbijanska vlada 7. rujna službeno je predložila predsjedniku Aleksandru Vučiću da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše prijevremene izbore. Kao razlog navela je potrebu za smanjivanjem političkih i društvenih napetosti te odgovor na zahtjeve dijela javnosti za ranijim izlaskom na birališta.

Datum izbora još nije službeno određen, no Reuters navodi da se kao mogući termini spominju 18. ili 25. listopada. To znači da bi se turneja predsjednice Komisije mogla vremenski preklopiti s predizbornom kampanjom.

Na moguću političku osjetljivost njezina dolaska upozorava i dio akademske zajednice u Srbiji.

Akademici traže da se posjet ne pretvori u predizborni alat

Čak 118 profesora i istraživača iz Srbije uputilo je Von der Leyen otvoreno pismo u kojem od nje traže da razmotri odgodu posjeta Beogradu do završetka izbora ako ne bude moguće spriječiti njegovu političku instrumentalizaciju.

Upozoravaju da bi fotografije predsjednice Europske komisije s Vučićem neposredno prije izbora mediji skloni vlastima mogli predstaviti kao dokaz da „Europa podržava aktualnu vlast“.

„Ne tražimo da podržite studentski pokret, opoziciju ili bilo koju izbornu listu. Tražimo da ne podržite nikoga“, poručili su potpisnici pisma.

Ako se posjet ipak održi tijekom kampanje, od Von der Leyen traže da jasno govori o vladavini prava, izbornim uvjetima i slobodi medija. Pozvali su je i da posjeti željeznički kolodvor u Novom Sadu i oda počast žrtvama pada nadstrešnice, događaja koji je potaknuo dugotrajne protuvladine prosvjede u zemlji.

Novi problem za Beograd: špijunski softver

U međuvremenu je otvorena i nova afera povezana s nadzorom političkih i društvenih aktivista.

Srpska organizacija SHARE Foundation objavila je početkom rujna da je od početka 2026. najmanje 14 osoba u Srbiji bilo na meti naprednog špijunskog softvera. Među njima su članovi studentskog pokreta, aktivisti, jedan oporbeni zastupnik i lokalni vijećnik. Riječ je, prema toj organizaciji, o najvećem dosad dokumentiranom valu takvog nadzora u Srbiji.

Citizen Lab sa Sveučilišta u Torontu forenzički je potvrdio da je iPhone jednog člana studentskog pokreta bio zaražen Pegasusom izraelske kompanije NSO Group. Napad je izveden takozvanim „zero-click“ exploitom, što znači da žrtva nije morala otvoriti poveznicu niti na drugi način stupiti u interakciju s napadačem.

U drugim slučajevima zabilježena su Appleova upozorenja o pokušaju napada komercijalnim špijunskim softverom, a SHARE Foundation i Amnesty International potvrdili su i korištenje nove verzije alata NoviSpy.

Istražitelji pritom nisu javno utvrdili tko stoji iza svih napada Pegasusom, pa zasad nije moguće tvrditi da ih je izravno naredila srbijanska vlast.

Slovenski eurozastupnik Vladimir Prebilič nakon objave tih nalaza pozvao je Martu Kos i Ursulu von der Leyen da ne odlaze u Beograd, tvrdeći da bi takvi posjeti u sadašnjim okolnostima mogli stvarati dojam da su odnosi sa srbijanskim vlastima uobičajeni.

Beograd pod povećalom Bruxellesa

Sve se to događa u trenutku kada je europski put Srbije već opterećen pitanjima demokratskih standarda i vladavine prava.

Srbija je kandidatkinja za članstvo u EU-u, a pristupne pregovore vodi od 2014. godine. Europska komisija i u svojim aktualnim dokumentima vladavinu prava, neovisnost institucija, slobodne izbore i pluralističke medije navodi kao ključne uvjete koji izravno utječu na brzinu procesa proširenja.

Zasad iz Bruxellesa nema konačne odluke o Beogradu. Potvrđeno je samo da će Von der Leyen ponovno obići zapadni Balkan.

No, nakon godina redovitih posjeta, pitanje hoće li se Srbija ovaj put naći izvan njezina itinerara više nije tek pitanje protokola. U sadašnjim okolnostima eventualni izostanak Beograda bio bi snažna politička poruka – baš kao što bi i njezin dolazak, osobito uoči izbora, nosio vlastitu političku težinu.