04. ožujka 852. Trpimirova darovnica – što ona znači za hrvatsku državnost?

Trpimirova darovnica važna je za rasvjetljavanje ranog hrvatskog srednjovjekovlja. Osim što je riječ o prvom spomenu hrvatskog imena u domaćim izvorima, ona je i najstariji poznati hrvatski diplomatički spomenik. 

Dokaz je jačanja hrvatskih vladara i puta prema stvaranju samostalne srednjovjekovne države – kraljevine Hrvatske. 

Četrdesetih godina IX. sv. počinje ubrzan razvoj Primorske Hrvatske. Ključni događaji za to su bili pokrštavanje, ulazak u krug europske kršćanske civilizacije i silovit izlazak na Jadran. Upravo iz tog razdoblja potječe najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava i prvi spomen hrvatskog imena u domaćim izvorima, piše  Hrvatski vojnik

Nakon desetogodišnje vlasti i smrti kneza Mislava, oko 845. na vlast u Primorskoj Hrvatskoj dolazi knez Trpimir. Premda je nominalno priznavao vrhovnu vlast kralja Lotara, nasljednika franačke vlasti u Italiji, očito je na svojem području, po uzoru na franački dvor, vladao gotovo samostalno. Prema pisanju saskog teologa Gottschalka (oko 805. – oko 869.), koji je došao na njegov dvor na Klisu, Trpimir je veću vladarsku samostalnost zaslužio pobjedama nad bizantskom vojskom i Bugarima. 

Osim uspješnih vojnih pohoda, Trpimiru je u prilog išao pad moći dvaju carstava: franačkog i bizantskog, zbog čega je sve više samostalno donosio odluke usprkos još uvijek formalno vazalnom odnosu prema Lotaru. Veću neovisnost najčešće se pokušavao ostvariti preko Katoličke crkve.

O hrvatskom dvoru

Premda se povjesničari još uvijek ne slažu oko točne datacije, smatra se da je Trpimir 4. ožujka 852. darovao Splitskoj nadbiskupiji i biskupu Petru neke posjede u blizini Splita, kao potvrdu dogovorene suradnje s njegovim prethodnim knezom Mislavom. Osim toga, daje im crkvu sv. Jurja u Putalju i posjede s pripadajućim kmetovima. Povelja, koja je ostala poznata kao Trpimirova darovnica, pisana je latinskim jezikom, a Trpimir u njoj sebe naziva “milošću Božjom kneza Hrvata”, što je prvi spomen hrvatskog imena u povijesnim spomenicima, a njegova je darovnica ujedno i najstariji poznati hrvatski pravni spomenik. Osim toga, u ispravi zemlju kojom vlada naziva  regnum  Chroatorum, što je u to vrijeme najvjerojatnije značilo zemlju u kojoj vladaju Hrvati. Vidljivo je da se upravo u to doba pomalo javlja hrvatski državni identitet. Iz darovnice se može iščitati i struktura Trpimirova dvora. U njoj se kao svjedoci navode Trpimirovi župani te razni dvorski i vojni upravni dužnosnici, koji su bili postavljeni po uzoru na franačku upravu.