26. listopada 1916. Odesa (Ukrajina) – Srbi masakrirali hrvatske zarobljenike u I. svjetskom ratu

Odesa, ukrajinski grad na obalama Crnog mora, bilo je mjesto gdje su se dovodili ratni zarobljenici Hrvati iz Austro-Ugarske vojske uhićeni na istočnom frontu. Tu se na današnji dan 1916. dogodio veliki masakr hrvatskih zarobljenika koji su počinili Srbi čiji je zadatak bio natjerati te vojnike da se pridruže srbijanskim snagama na Solunskom frontu.

Iako postoje izvješća o brojnim drugim mučenjima i ubijanjima zarobljenih Hrvata , masakr na današnji dan bio je najpoznatiji pa ga je čak i Miroslav Krleža opisao riječima: „U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u »Kanatnom zavodu«, gdje se masakriralo en mass i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru, da ne treba da znade tko su ti ljudi, »jer to su Hrvati«. U Odesi se klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici, i samo 26. oktobra 1916. ustrijeljeno je trinaest Hrvata poslije bune na Kulikovu polju…. „ Hrvati su tražili su da budu upućeni na frontu pod jugoslavenskim imenom i insignijama, čemu su se protivili srpski časnici. U napetu ozračju, punom nepovjerenja, izbijali su česti sukobi s tragičnim posljedicama. Mnogi hrvatski zarobljenici odbijali su otići na Solunski front što ih je skupo koštalo. Slučaj s dragovoljcima u Odesi bio je nagovještaj odnosa u budućoj državi ako pobijedi srpska koncepcija o njezinu stvaranju.

Akademik Dubravko Jelčić svojevremeno je pojasnio kako je Prvi svjetski rat kao tema u historiografiji posebice onoj jugoslavenskoga režimskog karaktera, bilo zapostavljeno zbog srpskih zlodjela u Odesi. Smatra ju jednom od najvećih sramota u srpskoj povijesti. “Tamo su srpski oficiri nasilno prevodili hrvatske zarobljenike u srpske dobrovoljačke postrojbe”, rekao je Jelčić dodavši kako su Hrvati, prije pristupanja, bili prisiljavani da se očituju Srbima. To je, kako je istaknuo, nailazilo na otpor hrvatskih zarobljenika pa su ih srpski oficiri zlostavljali, pri čemu su mnogi od zlostavljanja ostali sakati. Stvaran broj zločina nad hrvatskim zarobljenicima zbog nedostatka dokumentacije ostao je nepoznat.  Aleksandar Horvat, «Grozote u Odesi», interpelacija u Hrvatskom državnom saboru, Zagreb, 6. srpnja 1918., passim.