27. kolovoza 1991. Kijevo – četnici iz Kninske krajine i JNA započeli etničko čišćenje nad Hrvatima Dalmatinske Zagore

Na današnji dan 1991. srpski četnici iz Knina i JNA na čelu s Ratkom Mladićem spalili su i uništili hrvatsko selo Kijevo pored Knina. Prije toga Hrvati su već u autobusima protjerani i deportirani iz grada Knina, a uskoro i iz ostalih hrvatskih sela kninske krajine kao Potkonje, Kninsko polje i dr.

Nakon zločina u Kijevu slijede brojni zločini masovnog ubijanja i protjerivanja hrvatskog stanovništva iz svih mjesta Dalmacije od Vrlike, Drniša, skradinskog zaleđa, Benkovca, Obrovca, zadarskog zaleđa, pa sve do cijelog juga Hrvatske oko Dubrovnika.

Ovo etničko čišćenje bilo je praćeno paležom kompletnih sela, pljačkanjem, ubijanjima, silovanjima i mučenjima od kojih je u Dalmaciji najočitiji primjer bio – Škabrnja.

Mučeničko Kijevo pod napadom zločinaca Mile Martića i Ratka Mladića.

Kijevo je mjesto gdje je svoj zločinački put počeo ratni zločinac oficir JNA Ratko Mladić za što je u Hrvatskoj osuđen na odsutnosti na 20 godina zatvora. Bio je jedan od važnijih vojnih zapovjednika u JNA i školovan u vojsci kojoj je dugo na čelu bio njen doživotni zapovjednik maršal Josip Broz, a koja je uništila i okupirala trećinu hrvatskog teritorija u Domovinskom ratu, te ubila stotine civila u gradovima sustavnim bombardiranjem.

Na današnji dan 27. kolovoza 1991. Srbi iz okolice Knina uz pomoć JNA ušli su u hrvatsko mjesto Kijevo pored Knina. Mjesto su potpuno spalili i uništili, a za okupaciju mjesta upotrijebili su i avijaciju JNA te međunarodnim konvencijama zabranjene kaznene bombe. Zanimljivo je da je Hrvatska vojska bila jedno vrijeme pod istragom i optužbom za prekomjerno granatiranje obližnjeg Knina u akciji Oluja (koji je ostao gotovo netaknut), dok je obližnje Kijevo bilo sravnjeno sa zemljom svim vrstama granata i bombi.

Krajem kolovoza 1991. ratni zločinac Mile Martić daje ultimatum hrvatskim redarstvenicima da napuste Kijevo. Kako je ultimatum odbijen, mjesto je bilo napadnuto sa svih strana. Otpor je pružao 160 muškaraca, civila i redarstvenika, naoružanih samo lakim naoružanjem.

Na Kijevu je JNA, pod zapovjedništvom Ratka Mladića, ispalila 1500 granata iz minobacača, haubica, tenkova, VBR-a i 16 kazetnih bombi.

Nakon otpora, hrvatski redarstvenici i muškarci Kijeva pošli su na težak i neizvjestan put preko planine Kozjak prema još uvijek slobodnom Drnišu sa ženama, djecom i starcima Kijeva. Srbi su uspjeli zarobiti 70 branitelja Kijeva koji su odvedeni u zatvor u Kninu gdje su prošli strašna mučenja.

Crkva u Kijevu, simbol hrvatske opstojnosti u kninskom kraju, srušena je kao i ambulanta, škola, mjesni dom i svi domovi Hrvata.

U vojnoj akciji Oluja 1995. Kijevo i cijeli kninski kraj oslobođen je i vraćen matici Hrvatskoj.