29. studenoga 1989. Srpski mitinzi mržnje u Jugoslaviji bili su priprema za Veliku Srbiju

Imperijalistička politika Srbije je osamdesetih godina prošlog stoljeća postala jako agresivna. Organizirani su mnogi mitinzi mržnje („ Jogurt revolucija “) kojima su srušena legalno izabrana rukovodstva, u Sloveniji i Hrvatskoj bio je pokušaj rušenja republičkog rukovodstva i nametanja srbijanske diktature.

Događajima je prethodio Memorandum SANU (1986. g.) kojim se isticala ugroženost Srba i opravdavalo stvaranje velike Srbije. Pokret stvaranja velike Srbije devedesetih godina prošlog stoljeća vodio je Slobodan Milošević.

Srbija je vodila rat za ove granice:

Uzimajući kao povod zabranu “mitinga istine” Srba i Crnogoraca i Ljubljani, 29. studenoga 1989., Predsjedništvo Republičke konferencije SSRN Srbije pozvalo je na bojkot gospodarskih i društvenih veza sa Slovenijom.

U Klubu kulture u Beogradu je 7. ožujka 1937. godine napravljena velikosrpska taktika, taktika Vase Čubrilovića: „Da bi se istjerali Albanci treba izazvati lokalne nemire a potom ih ugušiti u krvi, srpskim seljacima podijeliti oružje i pomoći im vojskom; vatrom i mačem rušiti albanska sela, oskvrniti groblja, poubijati vjernike, valja stvoriti psihozu evakuacije“. (Paolo Frusca, Genocidio nei Balcani nel nome della grande Serbia, Centro studi cattolici 'Mater Ecclesiae', Brescia, 1996.), piše hu-benedikt.hr

Ovo je bio obrazac ponašanja Srba u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, ali i prije rata u Jugoslaviji.

Srbijanski mitinzi 1989. godine bili su uvertirani u „ balvan revoluciju “ i krvavi rat jer je bilo jasno da Hrvati neće prihvatiti njihovu diktaturu. Većina Srba je prihvatila velikosrpsku imperijalističku politiku i sudjelovala u pobuni protiv legalno izabrane vlasti. Svrha je tih mitinga bila da Srbi, koristeći se prijetnjom ratom i oružjem, pokažu da su navodno ugroženi narodi.

Srbijanski mitinzi u Hrvatskoj 1989. – 1991. godine:

• veljače 1989. godine u Kninu su bili prosvjedi protiv navodne hrvatske i slovenske potpore „albanskom separatizmu“ (štrajk rudara na Kosovu).
• 9. srpnja 1989. godine srpski miting potpore Miloševiću kod pravoslavne crkve Lazarica na Kosovu Polju kod Knina, povodom 600-te obljetnice kosovske bitke. Na mitingu je bilo oko 50.000 Srba, veliki broj je dovezen autobusima iz Srbije. Miting je popraćen nacionalističkim parolama, četničkom ikonografijom i zazivanjem intervencije JNA. Glavne poruke: „Ovo je Srbija“, „Ne damo te zemljo Obilića, ne damo te bez krvoprolića“. Na tom skupu prvi put se javno čuje poruka: „Druže Slobo, šalji nam salate – mesa ima, klat ćemo Hrvate!“ 4. veljače 1990. g., Miting pobunjenih Srba u Karlovcu, takozvano događanje naroda. 9. veljače 1990. g., spriječeno održavanje velikosrpskog mitinga Srba iz okolice Vukovara (sela Trpinja, Bobota, Pačetin, Bršadin). Dana 17. veljače 1990. g., u Kninu je osnovana stranka Srba u Hrvatskoj, dok je na Kosovu uvedeno izvanredno stanje i ubijen veći broj albanskih demonstranata.
• 4. ožujka 1990. g. organizirao je velikosrpski miting na Petrovoj gori „uz nacionalističke parole i ikonografiju, na kojima se prijetilo ondašnjem hrvatskom komunističkom vodstvu i pozivalo na ubojstvo Franje Tuđmana koji je tada još bio samo predsjednik HDZ-a. General JNA Dušan Pekić zahtijevao je uhititi nekomunističke političare u Hrvatskoj i Sloveniji. Miting je pomogao organizirati ondašnji hrvatski visoki dužnosnik Ivo Latin, na što se ondašnje hrvatsko rukovodstvo sablaznilo te je tri dana poslije Predsjedništvo SRH osudilo taj miting kao napad na SR Hrvatsku.“
• 18. ožujka 1990. g., u Benkovcu su lokalni Srbi pokušali izvršiti atentat na dr. Tuđmana tijekom predizbornog skupa. Iz velike skupine mtingaša izašao je čovjek s pištoljem u namjeri da ubije Tuđmana. Poziv na ubojstvo upućen je dva tjedna prije, na Petrovoj gori.
• 17. kolovoza 1990. g., započinje „ balvan revolucija “, oružana pobuna Srba protiv legalno izabrane hrvatske vlasti. Istog dana održan je monoetnički referendum Srba o autonomnoj regiji Srba u Republici Hrvatskoj.
• 30. rujna 1990. g., „Srpsko nacionalno vijeće“ proglašava srpsku autonomiju, temeljem navodnog „plebiscita“.
• 21. prosinca 1990. g., Srbi osnivaju „Srpsku autonomnu oblast Krajinu“ (SAO Krajina).
• 3. veljače 1991. g., u Gospiću je održan „miting svih Srba Like i svijeta“, kojem je nazočilo 5.000 gospićkih Srba; na mitingu su govorili dr. Nikola Varićak i Rade I. Čubrilo.
• 16. veljače 1991. g., zabranjen je miting u Karlovcu, planiranje scenarija jogurt-revolucije i „ događanja naroda “ koji su se prije dogodili u Vojvodini.
• 22. veljače 1991. g., pobunjeni Srbi u Pakracu su izglasali pripojenje tzv. SAO Krajini.
• 28. veljače 1991. g., Ustavni sud RH, uz obrazloženje da Hrvatski ustav ne sadrži osnove za postojanje tvorevine kakva je SAO Krajina, poništio je odluku o pristupanju općine Pakrac SAO Krajine.
• 1. travnja 1991. g., „vlada“ te samoproglašene autonomne oblasti objavila je da se odvaja od Hrvatske i priključuje Jugoslaviji.
• 14. travnja 1991. g., miting pobunjenih Srba u Borovu selu, poticanje na nasilje i rat.
• 21. travnja 1991. g., velikosrpski miting u baranjskom selu Jagodnjaku, na mitingu se prijetilo ratom, poticalo nacionalnu nesnošljivost i pozivalo na zločine. Srpski narodni poslanik Milan Paroški je poručio: „One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera kod tarabe“.
• 13. svibnja 1990. g., u Zagrebu se igrala prva prvenstvena utakmica Dinamo – Crvena zvijezda. Navijači Crvene zvijezde divljali su se po Zagrebu i tijekom utakmica koje nisu završene zbog incidenata. Jugomilicija je uglavnom intervenirala protiv hrvatskih navijača.
• 25. srpnja 1991. g., u Srbu je održan „Veliki srpski sabor“ na kojem su govorili Jovan Rašković, Jovan Opačić, Mile Dakić i Milan Babić. Srpski sabor usvaja „ Deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskog naroda ” i „ Odluku o formiranju Srpskog nacionalnog vijeća ”. Srbi žele opstojnost Jugoslavije, ne žele živjeti u neovisnoj Hrvatskoj pa poručuju vodstvu RH da neovisna Hrvatska može biti samo izvan granica velike Srbije. Istog dana su na sjednici Sabora usvojeni amandmani na Ustav SR Hrvatske iz 1974. godine. Iz Ustava je izbačen pridjev „socijalistička“, usvojen je novi grb i zastava RH.