30 godina od početka rata u BiH – srpska vojska ubila 1601 dijete u Sarajevu

Prve pokolje u Hercegovini počinili su pripadnici JNA još 1991. godine prilikom opsade Dubrovnika. To se dogodilo u hrvatskim selima Popovog polja. Ali tada je predsjednik BiH Alija Izetbegović lakonski govorio da “to nije njegov rat”.

Prvi sukobi u BiH počeli su još prije napada na Sarajevo, u Bosanskoj Posavini, Kupresu, Bijeljini i istočnoj Bosni. Hrvati Bosanske Posavine su se zajedno s Bošnjacima (tada Muslimanima) borili protiv srpskog agresora u postrojbama HVO-a.

U isto vrijeme, dijelovi istočne Bosne gdje nije bilo Hrvata, brzo su pali u ruke Srba. Tamo su Srbi napravili ogromne pokolje nad Bošnjacima, od Bijeljine do brojnih mjesta uz Drinu. Sve je sličilo ponavljanju povijesti iz II. svjetskog rata kada su četnici poklali muslimansko stanovništvo u NDH uz rijeku Drinu.

HVO i HOS u obrani Bosanske Posavine:

I oslobađanje BiH bilo je djelo zajedničke borbe Hrvatske vojske, Hrvata BiH i Bošnjaka, posebice onih iz Bihaćkog džepa. Zajedničkom oslobodilačkom akcijom, kojoj je osnova bila hrvatska vojna pobjeda nad Srbima u Oluji, u jesen 1995. Hrvati i Bošnjaci oslobađaju velike dijelove BiH. Potpuno oslobođenje zaustavio je Zapad prijetnjama NATO-ve intervencije.

Ipak, kao službeni dan početka rata u BiH uzima se napad na Sarajevo.

Napad na Sarajevo

Dana 5. travnja 1992. paravojne srpske formacije i JNA počinju granatiranje Sarajeva. Prve granate na prigradska naselja ispaljene su sa srpskih položaja na Lapišnici, Borijama i Trebeviću. Grad nadlijeću borbeni avioni JNA otvarajući vatru na objekte od vitalnog značaja.

JNA pogađa televizijski repetitor na brdu Hum u Sarajevu i zgradu Radio-televizije BiH, tzv. „Sivi dom”. U redakciju informativnog programa tadašnjeg Radija Sarajevo (kasnije Radija BiH) stižu informacije o incidentima širom zemlje, ali je tih dana Sarajevo bilo u središtu pažnje.

Sarajevo su branili i njegovi stanovnici Hrvati, posebno u dijelovima grada gdje su bili mnogobrojni kao Stup, Otes i Ilidža. U obrani Sarajeva sudjelovao je i HVO.

Strašna ubijanja djece

Tijekom srpske opsade Sarajeva ubijeno je 14.011 ljudi, od čega 1601 dijete. Svako deseto dijete, a to znači više od 150 djece, srpska vojska ubila je namjerno iz snajpera, što svjedoče rane od metka u glavi i predjelu srca.

Srpska vojska u BiH, pa i Sarajevu, nije imala ni milosti, ni vojničke časti, ni ljudskosti.

Kao niti u Vukovaru, Srebrenici, Škabrnji, Kosovu…gomilanje najgorih zločina na zločin. No, Sarajevo muči sličan problem kao i Vukovar: gotovo nitko nije procesuiran za te zločine osim zapovjednika Romanijskog korpusa u Haagu Stanislava Galića. A na sudovima u Bosni i Hercegovini – nitko. Žrtve su i dalje prisiljene živjeti uz neprocesuirane ratne zločince.

Srpski zločini – snajperima po djeci

Pokolji u Sarajevu bili su dio velikosrpske opsade i pokušaja da se od BiH i Sarajeva napravi Velika Srbija. Nastala je genocidna tvorevina Republika Srpska, koja i danas prijeti odvajanjem od BiH i priključenjem Srbiji.

Brojne zločine u Sarajevu počinile su srpske snage koje su činile: JNA (jugoslavenska vojska koja je trebala štititi djecu u Sarajevu, a ne ubijati ih u ime Beograda),  Vojska Republike Srpske, četnici, razni dragovoljaci i brojne paravojne informacije. Svi oni su Sarajevo držali u okruženju 1425 dana, što je najduže u povijesti suvremenog ratovanja. Tijekom opsade ubijeno je 14.011 ljudi, od čega preko 1601 dijete.

Daytonskim sporazumom Srbi su dobili 49% teritorija BiH, na kojem su prije toga počinili genocid nad Hrvatima i Bošnjacima koje su 1992. gotovo potpuno uništili na tom području.