AFERA VJETROELEKTRANE Visoki kazneni sud odbio žalbe Josipe Pleslić i Gabrijele Žalac, poruke u u kojima se spominje A.P. su – zakoniti dokazi

Visoki kazneni sud (VKS) odbio je žalbe nekadašnje HDZ-ove državne tajnice Josipe Pleslić, bivše Rimac i ostalih okrivljenih u slučaju Vjetroelektrane Krš-Pađene kojima su tražili da se iz sudskog spisa

Visoki kazneni sud (VKS) odbio je žalbe nekadašnje HDZ-ove državne tajnice Josipe Pleslić, bivše Rimac i ostalih okrivljenih u slučaju Vjetroelektrane Krš-Pađene kojima su tražili da se iz sudskog spisa izdvoje tajno snimljeni razgovori i poruke koje su pronađene u njihovim mobitelima. Time je postalo pravomoćno rješenje Županijskog suda u Zagrebu koji je ranije odbio prijedloge obrane za izdvajanje dokaza u aferama prozvanim Vjetroelektrane te Po babi i po stričevima. Među ostalim, tu su i poruke u kojima Josipa Pleslić spominje A.P., aluzivno kao premijera Andreja Plenkovića, ali i ostale osobe s kojima je kontaktirala s namjerom da pogoduje privatnom projektu vjetroparka. Pravomoćnim rješenjem VKS – a potvrđeno je da su Milenko Bašić i Dragan Stipić, investitori u vjetropark Krš-Pađene, zakonito prisluškivani i u Hrvatskoj i u BiH kamo su putovali dok su bili pod tajnim nadzorom USKOK-a.

Blaže kazne

Optužnicom je uz Pleslić, obuhvaćena bivša HDZ-ova ministrica Gabrijela Žalac, te još nekoliko državnih dužnosnika, među kojima, između ostalih i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši ravnatelj Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, a koji su se u zamjenu za blaže kazne nagodili s tužiteljstvom.

Podsjećamo, USKOK je još u veljači 2022. protiv Josipe Pleslić, bivše Rimac i još 26 osoba podigao optužnicu kojom ih tereti za izvršenje kaznenih djela trgovanja utjecajem i poticanja na trgovanje utjecajem, zloupotrebu položaja i ovlasti i poticanja na isto nedjelo te davanja i primanje mita. Pleslić se u prvom dijelu optužnice tereti da je između prosinca 2019. i svibnja 2020. za kriminalna djela koristila položaj i autoritet državne tajnice u Ministarstvu uprave, kao i društveni utjecaj koji je stekla višegodišnjim dužnostima HDZ-ove gradonačelnice Knina te zastupnice u Hrvatskom saboru. Uz inkriminacije koje se odnose na zapošljavanja »preko veze« i namještanje polaganja državnih ispita bilo je, uz Pleslić, obuhvaćeno još šestero osoba koji su te rabote sređivali te jedanaestero koji su tražili zapošljavanja i namještanje ispita odabranicima.

Brojna dokumentacija

Apelacijski sud u obrazloženju ističe da se optužnica temelji na brojnoj dokumentaciji, između ostaloga, o snimkama komunikacije pribavljene putem tajnih mjera odobrenih od strane suca istrage. Obrana je neutemeljeno tvrdila da sudac istrage prilikom izdavanja naloga nije postupao u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku (ZKP) i jamstvima iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te da je u pogledu nekih nadziranih brojeva propustio koristiti mehanizme međunarodne pravne pomoći. VKS je zaključio da Županijski sud u Zagrebu kao prvostupanjski sud u ovom predmetu nije počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka, dok je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno. Ujedno, prvostupanjska odluka o odbijanju izdvajanja dokaza utemeljena je na zakonu, a dokazi pribavljeni u skladu s pravom EU-a i Konvencije za zaštitu ljudskih prava, zaključio je prizivni sud.

Bivša državna tajnica i kninska gradonačelnica bila je 2020. četiri mjeseca u istražnom zatvoru. Zbog poruka koje su Uskok i policija pronašli u njenom mobitelu proizašla je i afera u kojoj se spominje A.P., a Ured europskog tužitelja (EPPO) podigao je još jednu optužnicu protiv bivše HDZ-ove ministrice Žalac, ovoga puta zbog trošenja europskog novca.