Afrička svinjska kuga ugrožava svinjogojstvo u Hrvatskoj, 22 000 malih gospodarstava u problemu
Afrička svinjska kuga potvrđena je u dva uzgojna objekta na području Posavskih Podgajaca, na kojima je jučer počela eutanazija 40-ak svinja, a pod sumnjom na ASK je još desetak objekata na području Vukovarsko-srijemske županije. Situacija je alarmantna za hrvatsko svinjogojstvo, s čak 22 000 malih gospodarstava koja se suočavaju s velikim problemima, piše Narod.hr.
Najveća zabrinutost proizlazi iz činjenice da je afrička svinjska kuga potvrđena kod domaćih svinja, a ne divljih, što predstavlja posebno iznenađenje. Još uvijek nije otkriveno žarište bolesti, što dovodi u opasnost velike proizvođače.
Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, komentirao je situaciju i izrazio zabrinutost zbog moguće nestašice svinjetine. Naglasio je da mala gospodarstva imaju najslabije mjere protiv zaraze, te da je potrebno da inspekcija brzo obavi svoj posao kako bi se bolest lokalizirala i spriječilo njeno daljnje širenje.
Struktura svinjogojstva u Hrvatskoj predstavlja veliki problem u kontroli bolesti. Ovisnost o uvozu svinjetine dodatno pogoršava situaciju. Hrvatska trenutno ne pokriva ni 50% svojih potreba za svinjetinom.
Dok se u drugim zemljama situacija drži pod kontrolom, Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima. Ako se stvori karantena oko zaraženih objekata, to će otežati promet svinja i seljenje životinja s jedne na drugu farmu, što ugrožava proizvodne cikluse.
Ministarstvo poljoprivrede još nije pružilo adekvatan odgovor na ove izazove, upozorava Kuterovac. Uvoz svinjetine će vjerojatno biti potreban kako bi se pokrile potrebe tržišta, ali to će dovesti do skuplje svinjetine.
S obzirom na trenutne turbulencije na globalnom tržištu, cijene svinjetine već su porasle za 40 posto u posljednjih godinu i pol. Ako se situacija s afričkom svinjskom kugom pogorša, moglo bi doći do daljnjeg rasta cijena i pada proizvodnje.
Druge zemlje imaju bolju strukturu proizvodnje i veća gospodarstva, što im omogućava lakšu kontrolu situacije s afričkom svinjskom kugom (ASK). Njihova iskustva i razvijene mjere omogućavaju im da uspješno upravljaju ASK-om i nastavljaju s proizvodnjom čak i uz prisutnost bolesti.
U Hrvatskoj, situacija je problematična zbog strukture svinjogojstva i većeg broja malih gospodarstava. Ako se stvori karantena oko objekta u kojem se pojavi ASK, to može otežati promet i seljenje živih životinja s jedne na drugu farmu, što utječe na proizvodne cikluse.
Izvješćuje se da se ASK pojavio u Bosni i Hercegovini i Srbiji, što dodatno povećava zabrinutost u Hrvatskoj. Zaražena zona je definirana u krugu od tri kilometra od dvorišta s zaraženim svinjama, gdje će biti apsolutna zabrana klanja i prometa svinja. Također će se uspostaviti zaštitni pojas u krugu od desetak kilometara, u kojem će biti zabranjena manipulacija svinjama, osim za vlastite potrebe pod nadzorom veterinarskog inspektora.
Točno je da je ovo prva pojava afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj. Od pojave ASK-a na području EU 2014. godine, bolest se proširila na velik broj država članica. Prema podacima iz EU sustava prijave bolesti ADIS, do 15. lipnja 2023. godine prijavljeno je 255 žarišta ASK-a u domaćih svinja u različitim državama (Njemačka 1, Grčka 3, Italija 3, Moldavija 15, Poljska 5, Rumunjska 94, Srbija 131 i Ukrajina 3). Također je prijavljeno 4802 slučaja ASK-a u divljih svinja u različitim zemljama (Bugarska 120, Češka 38, Estonija 22, Njemačka 683, Grčka 2, Mađarska 303, Italija 586, Latvija 174, Litva 186, Moldavija 6, Sjeverna Makedonija 14, Poljska 1823, Rumunjska 212, Srbija 180, Slovačka 448 i Ukrajina 5).
Situacija u susjedstvu, posebno u Srbiji i Bosni i Hercegovini, predstavlja dodatnu zabrinutost za Hrvatsku. Do 15. lipnja 2023. godine u Srbiji je prijavljeno čak 131 izbijanje ASK-a u domaćih svinja i 180 slučajeva u divljih svinja, dok je 22. lipnja 2023. godine ASK potvrđen kod jedne domaće svinje u susjednoj Bosni i Hercegovini, kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede.
