Ako kriza potraje, rezat će se plaće javnim i državnim službenicima
U ovom trenutku teško je procijeniti koliki će udar pretrpjeti državne financije, ali samo predviđene direktne isplate iz proračuna za ugrožene mjere se milijardama kuna. Primjerice, isplata minimalne plaće za tristo do četiristo tisuća radnika 'na čekanju' državu će koštati između milijardu te milijardu i četiristo milijuna kuna mjesečno.
Ako kriza potraje, proračunska rupa brzo će rasti te će se država sve teže moći zaduživati u zemlji i inozemstvu. Stoga treba računati i na nužnost smanjenja određenih rashoda kako bi se ublažio financijski udar na državne financije.
Inače, u državnom proračunu za 2020. planirani su rashodi od 147,3 milijarde kuna, što je za 8,3 milijarde kuna više nego što je potrošeno prošle godine. Najveći rast budžeta u odnosu na prošlu godinu dogodio se u segmentu mirovina te plaća u javnim i državnim službama.
S obzirom na to da zadiranje u mirovine i socijalne rashode nije prihvatljivo, nameće se zaključak da će se proračunske uštede potražiti na području plaća i materijalnih troškova.
Da će u slučaju potrebe restrikcije ići u tom smjeru, dao je do znanja i ministar gospodarstva Darko Horvat. 'U ovom trenutku i solucija smanjenja plaća u javnom sektoru u procesu je analize i razrade', potvrdio je Horvat u izjavi za 'RTL Direkt'.
Kada je riječ o plaćama, ukupni rashodi za zaposlene u ovogodišnjem budžetu skočili su za 2,1 milijardu kuna, i to na temelju rasta osnovice i dodataka za pojedine službe te povećanja koeficijenata za profesore i nastavnike. U isto vrijeme materijalni troškovi narasli su za oko milijardu kuna.
Dakle privremenim kresanjem povišica javnim i državnim službama te vraćanjem materijalnih troškova na lanjsku razinu moglo bi se uštedjeti oko tri milijarde kuna na godišnjoj razini.
Uštede na troškovima mogle bi biti i veće s obzirom na to da će neki troškovi, poput inventara, energenata i sl., biti sniženi samim time što je u uvjetima krize ograničen rad državnih službi te mnogi djelatnici rade od kuće. Međutim treba voditi računa o tome da će narasti troškovi zdravstvenog sustava.
Ako se kriza oduži, vjerojatno će biti potrebni i oštriji rezovi u sustavu plaća. Postoji mogućnost da se za dio državnih i javnih službenika koji zbog krize ostanu bez radnog angažmana odredi minimalna plaća, što će primati i drugi radnici 'na čekanju'.
Postavlja se pitanje treba li štedjeti na državnim investicijama. Ekonomski stručnjaci smatraju da to ne bi bio dobar potez jer bi to produbilo recesiju. Tim više što se najveći dio državnih investicija financira iz fondova Europske unije te se obustavljanjem investicija ne bi postigle značajnije proračunske uštede.
Štoviše, ubrzanje povlačenja sredstava iz fondova EU-a te realizacija planiranih investicijskih projekata koji se financiraju iz tih izvora imali bi pozitivan učinak na državne financije.
