Albin Kurti drugi put postaje premijer Kosova. Srbija mu je najmanja briga, a ni Vučić mu se baš ne veseli. Što sad?
Izvanredni izbori na Kosovu održani su u sjeni pandemije koronavirusa koja je produbila društvene i ekonomske razlike u nekadašnjoj srbijanskoj pokrajini što je proglasila neovisnost prije 13 godina. Posljednji parlamentarni izbori na Kosovu održani su u listopadu 2019. godine, kada je za predsjednika vlade izabran vođa Samoodređenja Albin Kurti, no već pet mjeseci kasnije Kurtijevoj vladi izglasano je nepovjerenje dok je kosovska skupština u lipnju glasala za izbor nove vlade koju je vodio Avdulah Hoti iz Demokratskog saveza Kosova.
Dobri poznavatelji političke situacije na Kosovu predviđali su prije izbora kako bi Kurti i njegovo Samoodređenje, koje je iz političke stranke postao prosvjedni pokret, moglo profitirati na posvemašnjim frustracijama stanovnika jedne od najsiromašnijih država Europe te zamoru sadašnjom političkom garniturom.
Analitičari su, sudeći prema rezultatima glasanja, bili u pravu kada su procijenili da bi Kurtijev prosvjedni pokret mogao izboriti pobjedu na temelju predizborne kampanje u kojoj je naglasak stavljen na borbu protiv posvemašnje korupcije. Nova generacija kosovskih političara koju predvodi Kurti obećala je da će iskorijeniti ključni problem najmlađe europske države i time spriječiti ostanak stare garde na vlasti, koju smatraju krivcem za to što je Kosovo tek na 104. mjestu u svijetu po borbi protiv korupcije.
Izvor: EPA / Autor: VALDRIN XHEMAJ
Odlazak stare garde
'Mi dolazimo, oni odlaze', poručio je 45-godišnji Kurti otprije poznatim licima iz kosovskog političkog života koja su vodila nekadašnju srbijansku pokrajinu od proglašenja neovisnosti. Riječ je o većinom bivšim pobunjeničkim vođama koji su od početka 90-ih godina prošlog stoljeća vodili rat za neovisnost, a koji su dobrim dijelom nestali s javne scene nakon što je Haški sud prošle godine podigao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Hashima Thacija.
Bivši predsjednik Kosova Hashim Thaci pod optužnicom je Haškog suda za ratne zločine
Izvor: EPA / Autor: JERRY LAMPEN
Kurti, koji uživa potporu mladih birača, obećao je povećati plaće koje u prosjeku iznose 500 eura i stvoriti nova radna mjesta za više od 50 posto nezaposlenih mladih. Njegovoj izbornoj pobjedi pomogla je i novopridošla saveznica Vjosa Osmani, privremena predsjednica Kosova, koja se pridružila Kurtiju nakon što je napustila centrističku Demokratsku ligu Kosova, a koja je bila na vlasti do izbora u nedjelju.
Ova 38-godišnja pravnica ima status najpopularnije kosovske političarke koja je tijekom predizborne kampanje također naglašavala važnost iskorjenjivanja korupcije iz prethodnih administracija i ulaganja u zapošljavanje mladih, zdravstvo i obrazovanje. No kao i njezin politički partner Kurti, Osmani je dijalog s Beogradom ostavila po strani.
'Ovo je bio referendum za pravdu i za rad, a protiv zauzimanja države i korupcije. To je nešto bez presedana na poslijeratnom Kosovu. Dijalog sa Srbijom će biti tek peti ili šesti prioritet nove vlade', istaknuo je Kurti nakon objavljivanja preliminarnih rezultata glasanja.
Politički komentatori ocjenjuju da takav stav budućeg čelništva Kosova komplicira napore Zapada u rješavanju spora između Beograda i Prištine, a pritom podsjećaju kako pregovori o normalizaciji odnosa dviju strana ionako nisu bili visoko na popisu prioriteta nijedne od 28 političkih stranaka, pokreta, koalicija i građanskih inicijativa koji su sudjelovali u izborima za 120 zastupničkih mjesta.
Agencija Reuters podsjeća da je Kurti i ranije naglašavao kako neće biti kompromisa sa Srbijom, državom koja je izgubila kontrolu nad Kosovom nakon NATO-va bombardiranja 1999. godine. Budući kosovski premijer svoj je prijašnji stav prisnažio i u nedjelju nakon izbora ponovivši da je Kosovo nezavisna država koja se 'vraća svojem narodu i suverenitetu'.
Otprije poznat Vučićev stav
Strani analitičari ukazuju na to da će Zapad nastaviti s pritiskom na Prištinu kako bi se obnovili razgovori s Beogradom, a koji odbija priznati neovisnost Kosova, što je glavni uzrok napetosti i prepreka snovima obje zemlje da se pridruže Europskoj uniji. Međutim nije poznato na koji će način pregovarači iz Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država pokušavati postići kompromise, kojima bi se Kosovu dozvolilo da uđe u međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda i NATO-a, jer takve korake svesrdno priječe Beograd i Moskva.
O tim potezima ususret objavljivanju prvih izbornih rezultata govorio je i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić te je u nedjelju istaknuo da službeni Beograd ima informaciju o tome kako kosovski Albanci planiraju daljnje učlanjivanje mlade države u međunarodne organizacije.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić poslao je poruku kosovskim Albancima
Izvor: EPA / Autor: ANDREJ CUKIC
'Dobili smo informaciju da Albanci namjeravaju učlaniti Kosovo u Konferenciju ustavnih sudova, što znači da ne poštuju Washingtonski sporazum. Ukoliko se pokaže da je to istina, bit ćemo primorani odgovoriti, a odgovor im se neće sviđati', poručio je Vučić u nedjelju, zamolivši kosovske Albance 'da se urazume'. Takav stav Beograda je očekivan i poput prištinskog stava nikako ne pridonosi razvijanju dijaloga koji se očekuje od Vučića i budućeg premijera Kurtija, zaključuju analitičari.
Kurtiju je, inače, bilo zabranjeno kandidiranje nakon sudske presude iz 2018. zbog bacanja suzavca u kosovskom parlamentu u znak prosvjeda, no njegova stranka svejedno ga može imenovati svojim kandidatom za premijera.
Prema rezultatima izbora, na drugom mjestu je Demokratska stranka Kosova bivšeg predsjednika Thacija s oko 20 posto glasova, a slijedi do sada vladajuća Demokratska liga Kosova. Etničkim manjinama će pripasti 20 mjesta, a polovica je rezervirana za srpsku zajednicu. Peti izbori na Kosovu od 2008. godine posljedica su sudske presude koja je imenovanje prethodne vlade ocijenila neustavnom iz proceduralnih razloga.
