Amerikanci odlaze iz Afganistana, talibani slave, a rat ostaje: Finiš najduže ratne kampanje SAD-a ne smiruje napetosti, u igri su dva scenarija
Posljednjih mjeseci u Afganistanu je povećan broj ubojstava novinara, sudaca, liječnika, prominentnih političkih i vjerskih ličnosti, kao i aktivista za zaštitu ljudskih prava, a svijet je u subotu sablaznio napad na žensku školu u Kabulu, u kojem je poginulo najmanje 85 osoba, većinom učenica. Iako talibani demantiraju svoju upletenost, afganistanska vlada vjeruje da on nosi njihov potpis.
Dogodio se u dijelu grada u kojem živi šijitska vjerska manjina, u prošlosti česta meta napada većinske sunitske zajednice kojoj pripadaju i talibani. Također, brojni Afganistanci koji su surađivali s međunarodnim snagama žive u strahu od moguće odmazde. Mnogi predviđaju da će ulice biti pune mrtvih ako talibani preuzmu vlast. Zadnji talibanski napadi samo pokazuju kakvu budućnost mogu očekivati Afganistanci koji se ne uklapaju u njihovu viziju društvenog poretka.
Situacija na terenu promijenila se od 14. travnja, kada je američki predsjednik Joe Biden objavio da će preostalih 2500 američkih vojnika bezuvjetno povući iz Afganistana do 11. rujna. NATO također planira napustiti ratom razorenu zemlju sa svih svojih oko 7000 vojnika, tako da vlada ostaje sama protiv nadirućeg neprijatelja. Bidenova odluka došla je u trenutku u kojem su pregovori između Kabula i pobunjenika blizu potpune propasti, a talibani i dalje ostaju moćna sila unatoč dva desetljeća napora SAD-a da ih porazi i uspostavi stabilnu demokratsku vlast. Rat je koštao Amerikance bilijune dolara, a živote je izgubilo više od 2000 američkih vojnika. Najmanje 100 tisuća afganistanskih civila ozlijeđeno je ili ubijeno. Konačan rezultat je slaba, korumpirana vlada, ovisna o stranoj pomoći.
Nasilje u Afganistanu pojačalo se od 1. svibnja, do kada su se američki vojnici trebali povući iz zemlje prema sporazumu iz Dohe prethodne američke administracije predsjednika Donalda Trumpa. Međutim povlačenje oko 2500 pripadnika američke vojske tada je tek počelo, nakon što je nova administracija vagala i odlučila da će ipak dovršiti taj proces.
Neki američki dužnosnici skeptični su zbog te odluke, navode tamošnji mediji, i upozoravaju da će odlazak njihove vojske dovesti do sloma vlade u Kabulu te ugroziti ostvareni napredak u posljednja dva desetljeća u zdravstvu, obrazovanju i ženskim pravima. Pobornici odluke smatraju da su ciljevi zbog kojih je SAD došao u Afganistan - kažnjavanje odgovornih za napade 11. rujna - odavno ostvareni i da sigurnosna prijetnja koja dolazi iz te zemlje više nije tolika da bi trebalo imati vojsku na tlu. Sigurnosni prioriteti okrenuli su se drugim područjima, kao što su Sirija, Jemen i Afrika, u kojima djeluju opasne frakcije radikalnog islama.
Povlačenje otkriva i kompromise koje je Bidenova administracija spremna napraviti da bi preusmjerila američki fokus s kampanja koje su dominirale svijetom nakon 11. rujna na trenutne prioritete, uključujući sve veće vojno natjecanje s Kinom, navodi Washington Post.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u veljači 2020. godine potpisala je s talibanima kontroverzni mirovni sporazum iz kojeg je izostavila službenu afganistansku vladu. Talibani su svečano obećali da će prekinuti sve veze s Al Kaidom, prestati napadati američke ciljeve u zemlji te pristati na mirovne pregovore s vladom u Kabulu u zamjenu za američki odlazak iz zemlje. Sporazum su proglasili pobjedom nad Amerikom. Mnogi su tada upozoravali da je Washington dao previše ustupaka talibanima, a da zauzvrat nije dobio čvrste garancije da će se druga strana držati dogovorenog.
U nešto više od godinu dana od potpisivanja sporazuma sigurnosna situacija u zemlji drastično se pogoršala, a Pentagon i Ujedinjeni narodi izvijestili su da talibani nisu poštovali svoje obveze prema Trumpovu sporazumu. Iako od potpisivanja sporazuma u veljači prošle godine nisu ciljali Amerikance, intenzivirani su napadi na vladine snage, a broj mrtvih civila drastično je skočio. Mnogi strahuju da će talibani nakon odlaska međunarodnih snaga ponovno pokušati preuzeti vlast u zemlji te da će se povući iz bilo kakvih pregovora sa službenim vlastima.
Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. godine, kada su njihov režim svrgnule Sjedinjene Države nakon terorističkih napada na tu zemlju u organizaciji terorističke mreže Al Kaide. Okrutan talibanski režim priznavale su samo tri države na svijetu – Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Dok su vladali Afganistanom, talibani su uveli šerijatski zakon i provodili drastična kažnjavanja građana za njegovo nepoštivanje. Zabranjeno je bilo školovanje djevojčica i žena, kao i gledanje televizije, slušanje glazbe...
Rat u kojemu su poginule desetine tisuća ljudi započeo je pokretanjem napada Sjedinjenih Država na Afganistan samo nekoliko tjedana nakon terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. godine. Washington je optužio talibane da pružaju utočište Al Kaidi i njezinu tadašnjem vođi Osami bin Ladenu te su ih sa saveznicima svrgnuli s vlasti. Iako potjerani iz gradskih središta, talibani nisu nikad poraženi, već su se povukli u brda i pregrupirali te nastavili borbu koja traje i danas. Iako se u SAD-u nadaju da talibani neće odlučiti pokušati rušiti vladu u Kabulu, malo je razloga za takav optimizam.
Osim za pregovaračkim stolom, jer nakon odlaska Amerikanca talibani nemaju razloga sudjelovati u pregovorima, vlada u Kabulu oslabljena je na bojnom polju jer su se vojska i policija uvelike oslanjale na američku zračnu podršku, obavještajne podatke i logistiku na terenu. Upitna je sposobnost vladinih snaga da se odupru talibanima nakon odlaska stranih snaga unatoč obećanju Washingtona da će ih nastaviti financirati i zadržati protuterorističke kapacitete. Prema pisanju američkih medija, Sjedinjene Američke Države namjeravaju i dalje sudjelovati u mirovnom procesu te će nastaviti pružati humanitarnu pomoć, kao i pomoć afganistanskoj vladi i sigurnosnim snagama, gotovo u potpunosti ovisnima o stranoj potpori.
Talibani trenutno kontroliraju ili se bore za oko polovice teritorija Afganistana, više nego u bilo kojem trenutku od njihova odlaska s vlasti 2001. godine. Mada vlada kontrolira glavni grad Kabul, glavne gradove provincija i druge veće gradove, talibani vladaju velikim dijelom unutrašnjosti.
Predviđanja su da neće doći do političkog rješenja problema. Ili će SAD ipak uspjeti održavati vladu u Kabulu pomažući joj izvana, kao što je to činio Sovjetski Savez nakon što je napustio zemlju 1989. godine, poslije okupacije koja je trajala deset godina, ili će Afganistanom ponovno zavladati talibani kao 1996. godine i vratiti je u potpunu međunarodnu izolaciju provodeći svoju radikalnu politiku.
