ANALIZA SLAVKA BARIĆA Skladišta sve praznija, a zima je pred vratima: Hoće li logistika odlučiti rat u Ukrajini?

Rusija je djelomično, objašnjava umirovljeni general, konzervirala dio tvornica u kojima je proizvodila naoružanje i opremu. No ta zemlja, prije svega, ima deficit u suvremenom naoružanju - raketnim sustavima koje očito nije proizvela u dovoljnim količinama. Također, napominje stručnjak, u većini tih sustava, balističkim raketama Iskanderu, Kindžalu ili nekoj drugoj vrsti naoružanja, nalazi se dio komponenti koje se proizvode u zapadnim zemljama i to stvara velike probleme Rusima. Zbog sankcija koje su im nametnute nakon agresije na Ukrajinu ne mogu doći, barem ne jednostavno, do tih komponenti. Barić je dodao da su u Iskanderu pronađene komponente proizvedene u Francuskoj, a uvozili su i iz Južne Koreje određene sklopove raketa ili suvremenih balističkih projektila, dijelove dronova… Zbog embarga Rusi će teško moći uvoziti nova sredstva.

'Na samom početku sukoba primijetilo se da nešto ne štima kod proklamiranja toga koliko Rusija ima i klasičnih i suvremenih borbenih sredstava i onoga što smo viđali na samom ratištu. Već nakon tri mjeseca rata mogli smo vidjeti da su Rusi čak i tenkove T-60, koje su prestali proizvoditi, stavili u opticaj', kaže Barić. Također, Rusi upotrebljavaju sredstva proizvedena 2021. i 2022. godine.

'Poznato je to da se i raketni i bilo koji drugi sustavi upotrebljavaju od starijih prema novijima, a na takav način se obnavljaju sredstva. Nema nikakve logike da se upotrebljavaju ona koja si proizveo 2022. To je znak da u pričuvi nemaš drugih opcija nego direktno s proizvodne trake guraš sredstva na ratište. Tvornice koje proizvode naoružanje ne mogu ih proizvesti koliko ih se troši na crti bojišnice', pojasnio je stručnjak.

Znači, Rusija ima problema, nastavlja, ali se trudi dio sredstava nabaviti i kupiti od Irana i Sjeverne Koreje. Isto tako, pokušava kupovati u nekim drugim zemljama - Indiji i Pakistanu - a nastojali su privući i Kinu, ali im ta zemlja nije pristala pomoći bez obzira što se radi o trgovini. Barić vjeruje da će oni i dalje pokušavati nabavljati dio tih sustava i kada su u pitanju protuzračna obrana i elektroničko ratovanje te raketni, dalekometni ili precizni topnički sustavi. Rusija, kaže, ima problema i s rezervnim dijelovima za raznu mehanizaciju, ne samo za tenkove, već i za kamione, dostavna, radna i inženjerijska vozila, pri čemu je očito da nije bilo dobro planirano niti dovoljno proizvedeno za rat koji traje ovoliko dugo.

'U samom početku Rusija je imala dovoljno sredstva za planirani rat od 15 do 20 dana. Sigurno su imali dovoljno naoružanja i vojne opreme za tri mjeseca ratovanja. Sve ono što se javlja poslije tri mjeseca predstavlja im užasno velik problem da namaknu ta sredstva', ocjenjuje Barić te dodaje da je primijećeno da dio sredstava koja Rusi upotrebljavaju u Ukrajini dolazi iz drugih vojnih oblasti s Dalekog istoka, uz granicu s Kinom, pa čak i djelomično sredstva namijenjena i okrenuta baltičkim državama.

Kao što je svima poznato, Rusija je velika zemlja koja pokriva ogroman prostor, i ljudstvom u smislu da drži osoblje na granicama prema pojedinim državama, ali isto tako i tehnikom. Kremlj ne može tek tako prebacivati ni sustave ni avione s jednog područja na drugo jer tako si otvara bokove. Napominje da je u ovom trenutku vidljivo da traje utrka u proizvodnji naoružanja, opreme i rezervnih dijelova i zato postoji relativno operativno zatišje, međutim Rusi i dalje koriste raketne sustave iako je vidljivo da je njihov broj pao ispod 1000 komada, što je za Rusiju izuzetno malo i pali im crveno svjetlo za alarm. Neće stanje u skladištima u krajnjem slučaju odlučiti sam ishod rata jer problema u nabavci oružja i opreme ima i Ukrajina.

'I njima se tehnika kvari, a problemi s popravcima i izvlačenjem tenkova, topništva i PZO sustava su veliki. Morate pronaći mjesto na kojem će se to popravljati, ne možete se oslanjati samo na Poljsku, nego morate imati više lokacija. Ako su ta mjesta udaljena od ratišta, onda je tu i pitanje transporta te toga kako popraviti 20 ili 30 tenkova koje morate prevoziti u Poljsku, Slovačku, Češku ili neku drugu državu. Tako da su logistički problemi veliki i izraženi i u Ukrajini, a pogotovo u Rusiji', objasnio je Barić.

No Rusija ima tu prednost da na svome teritoriju može organizirati te aktivnosti dok Ukrajina nema mogućnost organizirati prihvat i popravak tehnike te proizvodnju na svom teritoriju jer Rusi gađaju te ciljeve i nanose joj štetu. Isto se odnosi na obuku vojnika koja se provodi u inozemstvu jer na ukrajinskom tlu nisu sigurni.

Može li se očekivati zatišje tijekom zime na ratištu? Neki smatraju da je zima dobra prilika za ofenzivu jer se inače blatna područja zalede pa je lakše napredovati izvan putova dok su drugi mišljenja da će doći do zatišja na bojištu tijekom najvećih hladnoća.

Barić napominje da nije došlo do smrzavanja tla, temperature još uvijek nisu toliko niske da smrznu tlo i da se može tehnikom ići izvan putova. 'Potrebno je da temperatura bude desetak i više dana ispod minus sedam do minus 10 te da se tlo smrzne toliko da možete upotrebljavati tehniku. Također, ona mora biti ispravna, morate imati i maziva i goriva koji se ne smrzavaju na temperaturama do -15, -20, morate je pripremiti, a održavanje je upitno.' Ne smatra da će doći do, a neki to predviđaju, upotrebe tenkova po principu viđenom u Staljingradskoj bitki, a sve bi trebalo kulminirati u veljači.

'Vjerujem da će doći po upotrebe lakših postrojbi. Ukrajinci će sigurno, jer znam da im se u Latviji i Litvi šiju zimske odore i sve potrepštine za zimski rat, nastojati zadržati pozicije i napraviti određeno pomicanje na crti bojišnice. Rusi su isto tako pokazali spremnost jer dovode dio specijalnih postrojbi koje su obučene za ratovanje u zimskim uvjetima. Pitanje je što će dalje napraviti. Te snage su veličine do jedne brigade, što znači da to nije velika širina, plus manje postrojbe', analizira Barić te je mišljenja da će Rusi nastaviti udarati po dubini teritorija nanoseći gubitke na energetskim postrojenjima i stvarajući nemoguće uvjete za život.

Takvi udari se mogu, dodaje, odraziti na stanje u cijeloj Ukrajini i kada su u pitanju naselja i gradovi daleko izvan prve crte bojišnice, čime se mogu potaknuti novi migracijski tokovi. Tu je, smatra, i pitanje mobilizacije i obučavanja tih ljudi.

'Sve su to pitanja koja se moraju rješavati. Zašto obuka u Europi? Zato što su za obuku potrebna tri-četiri mjeseca, što znači da bi tih 25 tisuća ljudi koji bi se obučavali u Europi taman krajem veljače, početkom ožujka bilo stavljeno na raspolaganje ukrajinskoj vojsci i bili bi protuteža snagama koje mobilizira Rusija', navodi umirovljeni general.

Barić kaže da se, s obzirom na sve mjere i radnje, nazire nekakav mogući kraj rata, ali tek u ljeto iduće godine. Smatra da će jesen iduće godine biti vrijeme u kojem će se intenzivno početi razgovarati i da će se određeni pomaci u pregovorima morati donijeti prije početka iduće zime. Takvu procjenu temelji na nekoliko razloga.

'Pitanje je koliko dugo još Europa može biti jedinstvena u stavu prema Ukrajini i koliko se dugo može trpjeti pad standarda i u Europi i u svijetu. Posljedice će se najviše osjetiti iduće godine. Isto vrijedi za efekt sankcija na Rusiju. I te mjere će se puno jače osjetiti iduće godine nego sada. Washington je ključ početka razgovora', smatra Barić. Trenutno u Ukrajini prevladavaju politički stavovi koji odbacuju pregovore do potpunog oslobađanja okupiranog teritorija.

'Ali onda se nema o čemu razgovarati', kaže Barić. Ističe da Rusija ne može doživjeti takav poraz ni zbog svoje veličine, a ni zbog nuklearnog potencijala kojim raspolaže.

'U njoj ni u kojem slučaju ne postoji razmišljanje o apsolutnoj pobjedi Ukrajine i apsolutnom porazu Rusije. Apsolutna pobjeda Ukrajine koja će potom diktirati uvjete prestanka rata nije moguć scenarij', kazao je Barić, dodavši da će neki kompromisi morati doći. Ne moraju se ni sva rješenja donijeti odmah, već se mogu odgoditi za buduće vrijeme, kada se steknu bolji uvjeti za to.

'Kontekst rata koji će donijeti konačna rješenja ne čini mi se realan', zaključio je.