Apsurdni uvjet. Učenicima koji se školuju za obrtnička zanimanja do stipendije će biti praktički nemoguće doći

U strukovnim su školama neugodno iznenađeni jer je prag prosjeka ocjena ove školske godine podignut s 4,0 na 4,5

Zbog apsurdnog uvjeta da za dodjelu stipendija moraju biti odlikaši, mnogi će učenici obrtničkih škola biti isključeni iz natjecanja za državnu potporu kojom se potiče upisivanje deficitarnih obrtničkih zanimanja. Ovaj se kriterij, naime, našao u projektu »Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima« za školsku godinu 2025./2026., koji provodi Ministarstvo gospodarstva s ciljem podizanja interesa mladih za obrazovanjem u deficitarnim obrtničkim zanimanjima i osiguranje kvalitetno obrazovanih kadrova koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu. Učenicima koji se u ovoj školskoj godini obrazuju prema trogodišnjim programima za deficitarna zanimanja osigurava se stipendija u iznosu od 2.400 eura po učeniku, a ukupno je za tu svrhu u proračunu predviđeno 2,4 milijuna eura.

 

Bitka za svakog učenika

U strukovnim su školama, najblaže rečeno, iznenađeni činjenicom da je ove godine prag prosjeka ocjena podignut s 4,0 na 4,5, što će njihovim učenicima dodatno otežati put do stipendije. Učenici strukovnih škola, naime, najčešće nisu odlikaši, u deficitarne se programe upisuju s prosjekom ocjena koji je bliži trojci nego petici, au takvim okolnostima stipendija namijenjena odlikašima nema mnogo smisla, upozoravaju iz škole. Razočarani su mjerom koja se iz poticajne pretvara u eliminacijsku i diskriminatornu, a ne uzima u obzir ni socioekonomski profil učenika niti potrebe tržišta rada. Time se, kažu, promašuje bit ovog projekta.

Prosjek ocjena 4,0, koji je prošle godine bio kriterij za dobivanje ove stipendije, također je učenicima strukovnih škola bio zahtjevno postignut, dok će odličan uspjeh mnogima biti nedostižan cilj. Treba li u deficitarnim zanimanjima ključ biti izvrsnost u ocjenama, ili možda postoje drugi kriteriji koje bi trebalo slijediti, pitanje je koje postavljaju i nastavnici i ravnatelji strukovnih škola, koji se iz godine u godinu bore za svakog učenika.

U Industrijskoj strojarskoj školi Zagreb uredili su nove kriterije stipendiranja i uputili dopis Ministarstvu gospodarstva u kojem sugeriraju da je prag prosjeka ocjena od 4,5 previsoka.

 

Demotivirajuće

– To nije dobro iz više razloga. Iako imamo inflaciju odličnih učenika, da bismo djeci omogućili stipendije, moramo dodatno snižavati kriterije kod ocjenjivanja, što nije dobro. Na tržištu rada ne gleda se koliko je tko prošao, nego koliko tko zna raditi. S druge strane učenici postaju demotivirani, jer se kod upisa u školu govori da će ako upišu deficitarna obrtnička zanimanja biti stipendirani, navodi Nikola Pavlinić, ravnatelj Industrijske strojarske škole Zagreb. Stipendijama ih, dodaje, motiviraju na redovitije pohađanje nastave jer inače gube status stipendista. Učenici koji primaju stipendiju moraju opravdati svoje redovito školovanje i propisanu prag ocjenu. S pragom od 4,0 to je funkcioniralo relativno dobro, a sad 90 posto učenika ne može se aplicirati na taj poziv, upozorava ravnatelj.

Lani je u toj školi, u kojoj se obrazuju deficitarni profili – tokari, bravari, automehaničari, instalateri centralnog grijanja – samo je četvero učenika dobilo stipendiju Ministarstva gospodarstva za deficitarna zanimanja, osim toga primalo je gradsku stipendiju, a još šestero stipendija dobili su poslodavci. Prag od 4,0 nije bilo lako postići, svjedoči ravnatelj. Ako su problem ograničena financijska sredstva države, onda je to, zaključuje, trebalo jasno komunicirati i sa školama vidjeti koji bi bili najbolji kriteriji za raspoređivanje tog novca.

Iz Ministarstva gospodarstva do zaključenja liste nismo dobili objašnjenje podizanja praga ocjene kao uvjeta za stipendiranje budućih obrtnika.

 

Djeca su sada u problemu

– Moramo biti svjesni da ta djeca dolaze iz osnovne škole s maksimalnom ocjenom 2,6. Uz prelazak u srednju školu, koja je sama po sebi promjena, nije lako ostvariti potreban prosjek, ističe Pavlinić i dodaje: »Cilj je bio i obrtnik i škola da dobijemo učenike koji će biti zainteresirani i održavati tradicionalna zanimanja koja izumiru, ali to očito nije prepoznato u strukturama, a djeca su danas u problemu.«

 

Produbljuju se nejednakosti

Nastavnik iz jedne slavonske strukovne škole u otvorenom pismu resornim ministarstvima i Vladi je upozorio da će novi prag posebno pogoditi učenike iz ruralnih područja i nižeg socioekonomskog statusa koji češće biraju trogodišnja strukovna zanimanja radi bržeg izlaska na tržište rada.

– U školi gdje radim, velika većina djece koja su upisala neko od obrtničkih zanimanja nisu mogla postići ni vrlo dobar, a kamoli odličan, upravo zbog niskih socioekonomskih uvjeta života. Inzistiranjem na prosjeku 4,5 na jedan način kažnjava se djeca koja nemaju pristup uputama ili drugim oblicima pomoći u učenju, produbljuju se regionalne nejednakosti i demografska pustoš u ruralnim dijelovima zemlje, upozorio je nastavnik.