Armenija i Azerbajdžan u najvećem sukobu od devedesetih

Borbe između Armenije i Azerbajdžana u ponedjeljak su eskalirale u i oko Nagorno Karabaha, pri čemu je drugog dana sukoba poginulo najmanje 30 ljudi.

Snage dviju bivših susjednih sovjetskih republika ratuju raketama i artiljerijskom vatrom, a to je najveća eskalacija tog starog sukoba od devedesetih godina prošlog stoljeća. Dodatna eskalacija rata bi u sukob mogla uvesti i regionalne velesile Rusiju i Tursku. Moskva s Armenijom ima obrambeni savez, a Ankara podržava srodno turkijsko stanovništvo Azerbajdžana.

"Nešto ovakvo nismo vidjeli od primirja devedesetih. Borbe se odvijaju na svim dijelovima prve linije", rekla je Olesja Vartanian, stručnjakinja za regiju južnog Kavkaza iz neovisne organizacije Crisis Group.

Ona ističe da veća prisutnost raketa i artiljerije povećava vjerojatnost stradanja civila, što bi potkopalo pokušaje rješavanja sukoba diplomatskim putem.

"U slučaju masovnih žrtava bit će ekstremno teško zaustaviti te borbe i definitivno ćemo svjedočiti punokrvnom ratu s potencijalnim intervencijama Turske ili Rusije ili obaju država", rekla je Vartanian.

Većinski kršćanska Armenija i većinski muslimanski Azerbajdžan oko Nagorno Karabaha su se prvi put sukobili osamdesetih godina. Ta je regija unutar Azerbajdžana, no Armenci su tamo većinski narod i kontroliraju ju.

Novi sukobi su vratili zabrinutost za stabilnost južnog Kavkaza, koridora za cjevovode koji na svjetska tržišta dovode naftu i plin.

Angela Frangian, redateljica koja živi u Stepanakertu, prijestolnici Nagorno Karabaha, prenosi kako su stanovnici u skloništima te kako se stalno čuju eksplozije. Svi dućani su zatvoreni, a na ulici nema gotovo nikoga.

Erdoganov zahtjev

Turski predsjednik Tayyip Erdogan zatražio je od Armenije da odmah napusti azerbajdžanske teritorije i poručio da je vrijeme za dovršetak krize u Nagorno Karabahu.

Armenski parlament osudio je vojni napad Azerbajdžana i objavio da ta država dobiva pomoć Turske, što bi moglo destabilizirati regiju. Službeni Baku tvrdi da Turci ne sudjeluju u borbama.

Vlasti Nagorno Karabaha objavile su da je u borbi s azerskim snagama u ponedjeljak ubijeno 28 vojnika te regije, dok je u nedjelju ubijeno njih 16, a više od 100 je ozlijeđeno.

Nagorno Karabah je objavio i da je vratio dio teritorija izgubljenog u nedjelju. Armensko ministarstvo obrane priopćilo je kako je ozlijeđeno 200 Armenaca, prenosi novinska agencija Interfax.

Ured glavnog tužitelja Azerbajdžana u ponedjeljak je objavio kako su ubijena dva azerska civila, nakon što ih je dan ranije poginulo pet, a trideset ih je ozlijeđeno.

Interfax prenosi izjavu glasnogovornika azerbajdžanskog ministarstva obrane Anara Evjazova da je azerska vojska okupirala nekoliko strateški važnih uzvisina u blizini sela Tališ.

"Neprijateljski položaji napadnuti su raketama, artiljerijom i iz zraka, što je primoralo neprijatelje da preda točke koje su držali", rekao je Evjazov.

Dodao je da je u sukobima ubijen i Lernik Babajan, zapovjednik armenskog zračnog bataljuna, no to još nije potvrđeno.

Sukobi između dvije države potaknule su diplomatsku ofenzivu. Kina je pozvala obje strane da se suzdrže, dok Rusija poziva na primirje, a Turska najavljuje podršku Azerbajdžanu.

Nagorno Karabah je u međunarodnom pravu priznati dio Azerbajdžana, no etnički Armenci koji čine veliku većinu te regije to odbacuju.

Uz podršku Armenije oni vode poslove te regije otkad se Nagorno Karabah odcijepio od Azerbajdžana u sukobu koji se dogodio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Iako je 1994. dogovoreno primirje, dvije države se često optužuju za napade u regiji i uz međusobnu granicu.