Atentat na Trgu svetog Petra: Prije 40 godina Ali Agca pucao je na Ivana Pavla II.

Koji trenutak iza 17.40 sati, 13. svibnja 1981., svjetske agencije javljaju da je Ivan Pavao II. teško ranjen u pokušaju atentata.

Papa, tada 60-godišnjak, hitno je prevezen u bolnicu Gemelli gdje je utvrđeno da je pogođen u trbuh, lijevu šaku i desnu ruku.

Rim je obuzela panika. Na Trg svetoga Petra i pred bolnicu pohitali su ambulantna kola, karabinjeri i novinari, a mnoštvo, koje je taj dan došlo sudjelovati na svečanoj audijenciji, plakalo je i molilo se za omiljenog Karola Wojtylu.

U pokušaju atentata na Papu teško su ranjene i dvije žene iz publike.

Policija je ubrzo potvrdila identitet i uhićenje 23-godišnjeg atentatora, Turčina Mehmeta Alija Agce. 

Njegov pomoćnik Oral Celik je pobjegao, ali je nekoliko godina kasnije uhićen u Francuskoj zbog šverca droge te je izručen Italiji.

Ali Agca pucao je iz pištolja marke Browning, potvrdila je policija.

Istražiteljima je kratko kazao: "Svejedno mi je hoću li umrijeti".

Fenomenalno popularan

Kad se vijest o atentatu proširila, vjernici diljem svijeta ujedinili su se u molitvi za prvog slavenskog papu.

Izabran dvije i pol godine ranije, 16. listopada 1978., karizmatični Ivan Pavao II. svoja je dotadašnja putovanja pretvorio u masovne medijske događaje i postao toliko popularan da se o njemu govorilo kao o fenomenu.  

Uporno je ustrajao na bliskom kontaktu s vjernicima, što je njegovom osiguranju predstavljalo pravu noćnu moru.

Atmosfera u Vatikanu nakon pucnjave bila je nestvarna i šokantna, javljali su svjetski mediji.

Vjernici okupljeni na Trgu sv. Petra iznova su ponavljali su molitve koje su odzvanjale iz zvučnika Radio Vatikana i miješale sa zvukom policijskih helikoptera u niskom letu.

Jedna je žena u gomili plačući zavrištala: "Papa je mrtav". Bila je to rečenica koju nitko nije želio čuti.

U međuvremenu je u bolnici Gemelli trajala operacija koja će se produljiti na gotovo šest sati, ali je 'žilavi' Wojtyla preživio.

Oprost

Vijest o njegovom oporavku u iduća dva dana bile su ohrabrujuće, ali samo je on mogao smiriti zabrinute hodočasnike. I zato im se, kao nijedan papa prije, obratio snimljenom porukom iz bolničkog kreveta.

Za vrijeme emitiranja, život u Rimu je stao.

Na jednoj od velikih avenija koje vode do Trga sv. Petra, "na nekoliko je trenutaka sve je zamrlo, stalo, svaka aktivnost. Ljudi su izašli iz autobusa, kafića i suvenirnica kako bi čuli Papin umirujući glas", izvijestio je tada AFP.

Wojtyla je vjernicima zahvalio na molitvama i blagoslovima i potom kazao: "Molim za brata koji je na mene pucao i iskreno mu opraštam".

Već 3. lipnja Ivan Pavao II. bio je ponovo na nogama i popularniji nego ikada.

Zahvala Gospi i posjet zatvoru

Atentat na Ivana Pavla II. pokušan je na dan Gospe Fatimske pa je bio uvjeren da mu je ona spasila život. Godinu poslije napada posjetio je njezino svetište u Portugalu i njezinu krunu dao ugraditi jedan od metaka kojeg su liječnici izvadili tijekom operacije.

"Jedna je ruka ispalila metak, a druga ga je vodila", govorio je Ivan Pavao II. uvjeren kako je Gospa Fatimska bdjela nad njegovim životom.

Krajem 1983. posjetio je Mehmeta Ali Agcu u zatvoru Rebibbiji i poklonio mu bisernu krunicu. Agca je pred njim kleknuo i razgovor se pretvorio u emocionalnu ispovijed.

Papa je kazao da se Agca pokajao, a on mu oprostio.

Sivi vukovi

Agca je pripadao ultraradikalnom pokretu "Sivih vukova", terorističkoj i neofašističkoj organizaciji kojoj je cilj bio je ujedinjenje svih "turskih naroda" - od Balkana od srednje Azije u jednu jaku, neovisnu pantursku državu.

Pošto nalogodavci atentata nikad nisu otkriveni, nije poznata ni uloga "Sivih vukova" u tom činu. 

Agca je pušten iz zatvora u Ankari 2010. pošto je tri desetljeća proveo iza rešetaka, prvo u Italiji i potom u svojoj domovini. 

Jedna od njegovih žrtava u Turskoj bio i poznati proljevičarski novinar Abdi Ipekci.

Ali Agca je nekoliko puta mijenjao priču o pokušaju ubojstva Ivana Pavla II. i organizator nikad nije otkriven. 

Ivan Pavao II je u svojoj posljednjoj knjizi "Sjećanje i identitet", izdane 22. veljače 2005., izrazio uvjerenje da je njegov atentat bio naručen.

Iako nikada nije ništa dokazano, mnogi tvrde da trag "zločina stoljeća" vodi prema tadašnjem SSSR-u, tj. KGB-u, i bugarskim komunistima. 

Papa Ivan Pavao II. je bio nepokolebljivi protivnik komunizma i podržavao je pokret Solidarnost u Poljskoj.