Autor sporne izložbe obratio se javnosti: 'Ako se ovo ne uklapa u vukovarsku tragediju...'
Izložba "Srpkinja, heroina Velikog rata" koja se trebala u utorak otvoriti u Vukovaru odgođena je, a njezin se autor Dimitrije Vujadinović obratio javnosti.
"Očigledno smeta riječ Srpkinja! Političari u Srbiji jedva su to dočekali. Nitko od službenika koji su reagirali u obje države nije se potrudio da nešto više sazna o temi i načinu prezentacije. Kao kulturolog, ja sam tako i prišao ovoj temi koja je, nažalost, ostala nepoznata široj javnosti, istaknuo je. Rekao je da je tragični kontekst Prvog svjetskog rata doveo do važne društvene promjene položaja žena u svim zaraćenim državama.
"Već u drugoj godini rata njemačke žene organiziraju pobune, posebno u Kölnu, tražeći prekid rata, uspostavljanje mira i bolje uvjete života. U Beču žene prodaju odjeću i nakit da bi osigurale hranu za porodicu. U Italiji žene osnivaju i masovno se pridružuju pokretu ‘kruh i ruže’, posebno u Torinu, tražeći da se njihovi očevi, supruzi i djeca odmah vrate s fronta", poručio je.
Nastavio je dalje kako u Rusiji žene u veljači 1917. godine u Petrogradu podižu ‘pobunu kruha’, koja dovodi do pada cara. "U Velikoj Britaniji žene masovno napuštaju seoske poslove, postaju tvorničke radnice, odlaze u pubove (gdje piju pivo i javno puše) i na zaprepaštenje većine Britanaca osnivaju ženski nogometni klub. U Francuskoj moda se iz osnova okreće i nastupaju kreacije Coco Chanel. Velika emancipacija žena, makar bila i privremena, u svim europskim državama prikazana je na ovoj izložbi", kazao je.
FOTO: BBB Vukovar
'Moja namjera je apsolutno je jasna'
Rekao je da najviše takvih primjera ima iz Srbije, koja je, kako kaže, bila pod okupacijom. "To su konkretni primjeri ‘običnih’ žena – baka, majki, sestara i kćerki, koje nisu neposredno sudjelovale u ratu, već su ostale kod kuće, čuvale djecu i starije, brinule se o održavanju doma i običaja i stalno strepjele za život svojih koji su bili na frontu. Nisu se žalile ni kukale. One su očuvale ognjište na koje su se oni sretnici koji su preživjeli rat mogli vratiti. Posebno je kroz nekoliko primjera obrađena tema obrazovanih žena koje su trpjele teror”, rekao je autor izložbe.
Vujadinović je kazao i kako se kroz tu "konkretnost prikazuje univerzalnost teme primjenjive na sve ‘obične’ žene na domaćem frontu u zaraćenim državama koje su se svakodnevno, na razne načine, snalazile da obitelji osiguraju ‘koricu kruha'". Naglasio je da je opća poruka izložbe "jasno antiratna". "U svakom ratu i onaj koji se osjeća kao pobjednik, kao i poraženi, su gubitnici. U ratnim stradanjima nema pobjednika!", kazao je. Naveo je da ga je posebno iznenadila reakcija ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koju i osobno poznaje.
"Dok je bila istraživač u kulturi, bar se u tom periodu zalagala za mir i rodnu ravnopravnost. Moja namjera, kao autora, apsolutno je jasna. Ako se prikaz svakodnevnih muka i stradanja žena u ratnim uvjetima i antiratne poruke izložbe ne uklapaju u obilježavanje vukovarske tragedije, to je već nešto drugo od sadržaja same prezentacije teme. Nadam se da će izložba biti prikazana u nekom drugom terminu i bez politizacije, koja je potpuno neprimjerena temi kojom se bavi", zaključio je Vujadinović.
