Baltik se utvrđuje: NATO i baltičke zemlje grade obrambeni zid protiv ruske prijetnje
Baltik se ne šali: Estonija, Latvija i Litva predvode izgradnju obrambene linije protiv Rusije
Latvija, Litva i Estonija povukle su odlučan potez u sve zaoštrenijim sigurnosnim odnosima s Rusijom — istupile su iz međunarodnog sporazuma o zabrani protupješačkih mina. Njihov primjer slijedile su i Poljska te Finska, jasno šaljući poruku o ozbiljnosti s kojom promatraju sve veću prijetnju sa istoka.
U sklopu priprema za potencijalne ruske teritorijalne pretenzije, baltičke zemlje ubrzano rade na projektu Baltičke obrambene linije – masivne obrambene infrastrukture koja će štititi 966 kilometara granice s Rusijom. Prema pisanju Telegrapha, linija uključuje izgradnju 1.000 betonskih bunkera, rovova, protutenkovskih jaraka, skladišta streljiva i skloništa. Najveći dio bunkera, njih 600, bit će smješten u Estoniji, zemlji s velikom ruskom nacionalnom manjinom – oko 296.000 ljudi, što čini 21 % populacije.
Premda su radovi u punom jeku, kompletan završetak obrambene linije očekuje se tek za deset godina. No, pesimizam oko vremena potrebnog za obranu jasno je izrazio bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis:
"Deset godina nam je potrebno da se pripremimo za suočavanje s ruskom prijetnjom. Putin nam neće dopustiti da čekamo tih 10 godina."
Prema njemu, najopasnije razdoblje moglo bi uslijediti odmah nakon primirja u Ukrajini. Baltički političari i vojni vrh već su više puta upozorili da bi Estonija, Latvija, Litva i Moldavija mogle postati sljedeće mete Rusije, ukoliko rat u Ukrajini završi u korist Moskve.
Osim povlačenja iz sporazuma o protupješačkim minama, Litva je dodatno zaoštrila stav, napustivši i sporazum o zabrani kazetnih bombi.
"Spremni smo koristiti apsolutno sve kako bi se obranili od invazije", poručila je litavska ministrica Dovilė Šakalienė, ne isključujući mogućnost upotrebe oružja koje je tijekom Domovinskog rata bilo korišteno na Zagreb.
Dodatni alarm stigao je iz Danske – tamošnja obavještajna služba objavila je procjenu prema kojoj bi Rusija šest mjeseci nakon završetka rata u Ukrajini mogla biti spremna za lokalni sukob, za dvije godine za regionalni rat u području Baltičkog mora, a za pet godina čak i za veći europski sukob – ali bez uključenja Sjedinjenih Američkih Država.
NATO je još 2023. godine usvojio strategiju obrane "svakog centimetra" teritorija na Baltiku, uz ključnu pomoć Finske, Poljske i Njemačke. Trenutačno se u svakoj baltičkoj zemlji nalaze rotacijske NATO snage, s ciljem odvraćanja moguće ruske agresije.
