Bandić ne mora državi vratiti 18 milijuna kuna poreznog duga iz predsjedničke kampanje. Doznali smo zašto
Visoki upravni sud Republike Hrvatske upravo je donio pravomoćnu presudu
Milan Bandić ne mora platiti 18 milijuna kuna poreznog duga koji mu je zaostao nakon predsjedničke kampanje 2009. godine. Pravomoćnu presudu o tome donio je Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
Taj sud odbio je žalbu Porezne uprave na presudu Upravnog suda koji je još u siječnju ove godine presudio da Bandić taj dug ne mora platiti. Ovaj postupak posljedica je poreznog nadzora kojim je Porezna uprava utvrdila Bandićevo porezno dugovanje. Radilo se o iznosu od oko 12 milijuna kuna, koji je s kamatama dosegao 18 milijuna.
Kad je nastao Bandićev porezni dug?
Porezna uprava utvrdila je da je Bandić primao donacije i nakon proteka predsjedničke kampanje, što nije smio, te mu, naknadno, zbog toga obračunala porez na dohodak, kao i neplaćene prireze za period od 2010. do 2012. godine.
Međutim, Visoki upravni sud RH sada primjećuje kako Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika uopće ne propisuje rok do kojeg predsjednički kandidati mogu primati donacije. Čak ne vidi ništa sporno u tome da kandidati to nakon izbora i rade, budući da nema zakonskog uporišta koje bi ih u tome sprječavalo.
U Bandićevom slučaju sud je utvrdio kako je novac prikupljen nakon izbora doista utrošio na podmirivanje troškova svoje kampanje. Zato ti iznosi ne podliježu oporezivanju, odnosno na njih se ne plaća porez na dohodak i ostala davanja, već ih se mora smatrati donacijama.
A što će biti s USKOK-ovom optužbom?
Istovremeno, protiv Bandića je na snazi USKOK-ova optužnica koja ga tereti upravo za sumnjivo financiranje predsjedničke kampanje iz 2009. godine, odnosno prikupljanje donacija nakon njezinog završetka. Novac mu je, kako stoji u optužnici, pristizao sve do 10. siječnja 2010. godine. To je pak kraći period od onog kojeg je utvrdila Porezna uprava.
Nakon toga je Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske podnio završno izvješće o visini i izvoru sredstava korištenih za financiranje izborne promidžbe, a kasnije je, na isti račun, nastavio primati donacije. Od 3. ožujka 2011. do 5. lipnja 2012. uplaćeno mu je još 15.741.500 kuna. Budući da se uplate primljene nakon održavanja izbora, prema Zakonu o porezu na dohodak, smatraju drugim dohotkom, Bandić je morao za njih podnijeti prijavu poreza na dohodak. To, međutim, nije učinio. Sada zato ga optužuju za izbjegavanje plaćanja ukupno 3.714.994 kuna. Državni proračun je, tvrdi USKOK, oštetio za 542.912,50 kuna, a proračun Grada Zagreba za 3.172.081,50 kuna.
Doduše, u međuvremenu je Županijski sud u Zagrebu već obustavio postupak protiv Bandića za ovaj dio optužnice u aferi Agram, očito prihvativši stajalište upravnih sudova. Međutim, USKOK je na tu odluku uložio žalbu, te se sada čeka odluka Vrhovnog suda RH.
