Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge
Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga stalna primanja na taj račun, proizlazi iz prijedloga izmjena zakona koje su u srijedu jednoglasno pozdravili saborski zastupnici.
Izmjenama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić, cilj je osigurati potrošačima pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova.
Paket besplatnih usluga za koje banke potrošaču neće smjeti naplaćivati naknadu uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima ili bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske i inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama, naveo je.
Istaknuo je pritom da se poseban naglasak stavlja na umirovljenike i ranjive skupine kojima će biti omogućeno da u okviru paketa besplatnih usluga podižu gotovinu bez naknade i na šalterima i na bankomatima. Također, potrošačima koji pripadaju osjetljivoj skupini neće se naplaćivati naknada za deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija mjesečno u službenoj valuti Hrvatske.
Mogu li se u zakon staviti „osigurači” da banka povećanjem drugih naknada koje smije naplaćivati kompenzira ove koje se ukidaju, zanimalo je Mariju Lugarić (SDP). Reguliramo onaj dio koje se odnosi na pristup redovnim primanjima, a Hrvatska narodna banka je ta koja prati koliko košta koja usluga banke, odgovorio je Zoričić.
Poručio je da vode računa i o mogućoj posljedici smanjenja broja poslovnica banaka i da će, ako bude potrebno, intervenirati u druge zakone i regulirati minimalnu dostupnost poslovnica, odgovorivši time na pitanje Tomislava Josića (DP).
Lalovac: Skoro svaki građanin ima po dva računa
„Smatramo da će cjeloviti sustav kreditnih institucija, pa tako i manjih banaka biti održiv i sve nastaviti stabilno poslovati te se zadržati trenutačni broj” , kazao je državni tajnik na upit Predraga Mišića (NZ) o održivosti poslovanja manjih banaka.
Naveo je i podatak da u Hrvatskoj ima 7,2 milijuna transakcijskih računa, 4,5 milijuna računa bez odobrenog minusa, 1,6 milijuna s odobrenim minusom i 982 tisuće računa u blokadi. „Skoro svaki građanin u Hrvatskoj ima po dva računa”, kazao je.
Petar Šimić (HDZ) složio se s Lalovcem da je u Hrvatskoj veliki broj transakcijskih računa i da treba građane dodatno educirati kako bi ugasili nepotrebne za koje plaćaju naknade.
Šimić drži da izmjene zakona neće predstavljati prekomjerni teret za banke navodeći podatak da je ukupna dobit banaka u 2024. godini iznosila 1,5 milijardu eura.
