Banožić o Ukrajini, vozilima Bradley, Milanoviću...: ‘Predsjednik ne sudjeluje u donošenju odluke‘

Predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović smatra da je interes Hrvatske ostati koliko je moguće van sukoba

Što odluka o nabavi borbenih vozila Bradley znači za stanje u Oružanim snagama i za ispunjavanje NATO-ovih ciljeva sposobnosti, što je idući korak u modernizaciji vojske, hoće li hrvatski vojnici sudjelovati u sukobima ako dođe do ruske invazije na Ukrajinu neke su od tema analizirane u emisiji HRT-a U mreži Prvog. Gosti su bili ministar obrane Mario Banožić, predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović i vojni analitičar s Fakulteta političkih znanosti Robert Barić.

Mario Banožić kazao je da je ovo bolja financijska ponuda u odnosu na ono što smo imali do sada.

- Godine 2017., kada je SAD prvi put pristupio s namjerom donacije borbenog vozila pješaštva koji je prvi put korišten u Pustinjskoj oluji i doživjelo modernizacije, tadašnji vojni vrh prihvatio je razgovore i počelo se razgovarati o razini modernizacije vozila. Pregovori su trajali određeno vrijeme, no u listopadu 2020. dolazi odgovor od SAD da se neće moći isporučiti tadašnja verzija A3, nego da se vraćaju pregovori na M2A2 ODS. Razgovori su tekli dalje, vojni vrh tražio je da određena sredstva budu modernizirana - top, radijski sustav, manevarske sposobnosti.... Nova vrijednost koja je trebala doći bila je 6,5 mil. dolara po vozilu, što je bilo neprihvatljivo i ostala su otvorena pitanja rizika s obzirom na vrijeme projektiranja vozila, na trenutak kada se koristio. U razgovoru sa SAD-om došli smo do toga da će SAD povećati donaciju na 45 milijuna dolara na 51,1 milijuna dolara i smanjio se udio od 196,1 mil. dolara koje je trebala platiti RH. Sada smo na 145 milijuna i smanjili smo cijenu svakog vozila za gotovo 100.000 dolara. Jedna od glavnih tema su pričuvni dijelovi, a imamo i pet vozila koja su vozila za vježbu. Tu su najmoderniji sustav raketa i određeni paketi naoružanja. Tvrtka Đuro Đaković postao je centar za održavanje Bradley vozila, kazao je.

Franko Vidović rekao je da nikada nije iskazao sumnju u ispravnost projekta, te da je važnije od toga da Hrvatska vojska s tom nabavom ispunjava NATO cilj sposobnosti, da dobivamo komponentu bitnu za jačanje HV-a, nacionalnu sigurnost te pozitivan efekt na gospodarstvo.

Robert Barić pita koja je namjena tog vozila.

- Samo ispunjavanje NATO sposobnosti? Ona je namijenjena za konvencionalno ratovanje. Znamo li kako ćemo djelovati na modernom konvencionalnom borbenom ratištu, je li napravljeno iskustvo borbi u istočnoj Ukrajini? Je li vojni vrh procijenio možemo li mi to raditi? Što treba organizirati?

Ističe da kupnja Bradleya traži potpuno novu logistiku u postrojbama.

- Hrvatska nema ni vojnu doktrinu, ni strategiju, ni obrambeno moderno planiranje, nemamo strateško planiranje, ciljevi vanjske i sigurnosne politike su fluidni, i to se može vidjeti u Ukrajini, naglašava.

Banožić je rekao da se radi na strategiji obrane, koja mora doživjeti novo svjetlo nakon 20 godina.

Vidović nije bio zadovoljan dosadašnjim načinom kako se implementirao dugoročni plan razvoja, koji je jedan od ključnih dokumenata i on ne može biti dokument samo jednog ministra, samo jedne stranke.

- Njega treba napraviti kvalitetno, bez primjesa politike, to je čista vojska. Imamo problem s doktrinama, strategijama upotrebe sredstava, a praktički od rata na tome se nije radilo unutar HV-a, poručuje.

Barić ističe da bi trebalo napraviti reviziju strateškog planiranja što nam treba - dovoljna nam je strategija nacionalne sigurnosti i vojna strategija.

- Na nižim razinama smo izvrsni, a što se više penjemo prema gore, to je veća krečana, u zapovijedanju, odlučivanju, svemu. Ako nemate pojma kako ćete se boriti u konvencionalnom ratovanju, što je cilj u NATO sposobnosti, jesmo li za to spremni? Što još možemo očekivati u regiji? NATO cilj mora biti uklopljen u širu strategiju cijelog sustava nacionalne sigurnosti kojeg nemamo, imamo nejasno definiranu vanjsko sigurnosnu politiku. Kako možemo imati strategiju obrane ili vojnu strategiju, vojnu doktrinu kada od vrha nemamo jasno definirano, kako možemo imati obrambeno planiranje koje mora te strateške političke ciljeve pretvoriti u vojne sposobnosti? A ne - malo ćemo kupiti Bradleya, malo Blackhawka, sve zadnje kupnje u 15 godina su problematične nabave, rekao je.

Banožić: Predsjednik ne sudjeluje u donošenju odluke

Banožić je komentirao i odnos s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem, rekavši da nikada nije nekome naložio da mu oprema ili bira stan, a stan mu je pripao kao državnom dužnosniku.

Predsjednika je pitao zašto je zagovorio ponudu koja je bila skuplja za Hrvatsku.

Ponovio je da predsjednik ne sudjeluje u donošenju odluke u procesu nabave, a vojnu strategiju donosi predsjednik na prijedlog Ministarstva obrane i načelnika Glavnog stožera.

Ne može, kaže, prihvatiti depresivan stav prema Hrvatskoj vojsci, koja je u međunarodnim misijama prepoznata po najboljim rezultatima.

Složio se da posljednjih 20 godina nije bila adekvatna nabava, zbog strateških dokumenata.

- DPR, Zakon o oružanim snagama, Zakon o obrani su svakodnevna tema, rekao je.

Barić: Pitanja za sljedećih pet godina

Vidović smatra da se oko Ukrajine stvorila histerična situacija.

- Ona nije članica NATO-a, a NATO kao savez nije deklarirao neku svoju politiku prema Ukrajini. Jasno je rečeno da se NATO ne misli uvlačiti u taj sukob. Hrvatska kao mala zemlja mora voditi računa o svojim interesima, interes nam je da ostanemo koliko je moguće van sukoba. Nas nitko ništa u ovom trenutku ne pita, ako dođe do toga da se negdje ide, zagovornik sam da se poštuje potpisano, kazao je.

Barić ističe da se u NATO-u odlučuje konsenzualno i u teoriji to možemo odbiti, ali ako nemamo razlog zašto to radimo, to će se osjetiti na položaju Hrvatske i u NATO-u i u EU i zato je važno imati definiranu vanjsku i sigurnosnu politiku. Kaže i da NATO neće ući u Ukrajinu, a kao najbitnija pitanja za sljedećih pet godina izdvaja što hoćemo na vanjskopolitičkom i sigurnosnom sustavu i kako ćemo to staviti u prioritete razvoja cijelog sustava nacionalne sigurnosti.

- Vlada RH dala je jasne stavove prema Ukrajini, za dijalog i diplomatska rješenja, kazao je Banožić.

"Ako je prozivka bila javna, javan mora biti i nalaz"

Na pitanje misli li skidati oznaku tajnosti na nalaz glavnog inspektora vezano za Glavni stožer OS RH, načelnika admirala Roberta Hranja, rekao je da je oznaka tajnosti tu temeljem pravilnika o klasifikaciji vojnih podataka, a ono zbog čega je došlo do tog nalaza je da je Milanović svojom odlukom klasificirao oznake putovanja u kojima su se koristili materijalni resursi Hrvatske vojske.

- Skidanjem oznake s tih putovanja bit će jasniji i sam nalaz, ponovio je.

Vidović kaže da je kao predsjednik Odbora za obranu tražio taj nalaz, a ako je prozivka bila javna, onda i nalaz mora biti javan.

- Nisam upao u sukob s Hranjem , nego sam tražio poštivanje zakona, odgovorio je Banožić za HRT.