Bebek objasnio zašto je napustio Bijelo dugme: Brega je imao zahtjev oko Jugoslavije

Nakon koncerta aktualne su postale izjave bivšeg pjevača Bijelog dugmeta Željka Bebeka koji je u intervjuu za Večernji list još 2021. godine otkrio kada i zašto su počele nesuglasice u bendu te zašto je napustio isti. Bebek je iz Bijelog dugmeta izašao 1984. godine, a priznao je kako su nesuglasice krenule godinu dana ranije.

“Bilo je to u vrijeme kada je Goran Bregović već uvelike odvojen od baze benda, zapravo kada više i nije bio u bendu, već nas je smatrao sastavom koji za njega radi. Kao čovjek koji voli glazbu i svoj bend, strahovao sam da se ne ponovi situacija kada je politika već 1976. godine ušla da napravi dar-mar Bijelom dugmetu”, rekao je.

‘Nisam htio zauzimati stranu’

Priznaje kako ga te to činilo neraspoloženim. “Tada sam počeo razmišljati što to meni treba, meni koji sam htio pjevati ‘Selmu’, ‘Sanjao sam noćas da te nema’ ili ‘Ne spavaj, mala moja’ pa sad odjednom pjevam pjesmu koja ima drukčiju konotaciju. I osim što je moram naučiti i što mi je bilo jako teško pjevati na albanskom, moram time prenijeti i neku poruku, koja će dobiti odgovor u neko iduće vrijeme”, kazao je.

Kaže i kako je tada “zaprijetio” Bregoviću da će izaći iz benda ako se nastave takvi potezi. “I onda je došao projekt s pjesmama koje nisam mogao svariti, poput ‘Lipe cvatu’ sa stihom ‘ravna ti je Jugoslavija’, posebno što je u političkom smislu na ovim prostorima došlo do jako ozbiljnih previranja. Nikada se prije u povijesti nije dogodilo da se iz socijalizma ide u kapitalizam”, dodaje.

Naglasio je kako se u to vrijeme počeo nazirati kraj Jugoslavije i dolazak “kataklizme”. “Nisam želio određivati stranu, ni jednom riječju, ni jednom pjesmom, a pogotovo nisam želio biti u funkciji nekog sustava kojem nikada nisam pripadao. Taj status nisam želio mijenjati i zato je došlo do narušavanja odnosa u bendu i rasprave koja je završila kako je završila”, zaključio je Bebek.

Bijelo Dugme je također izvodilo pjesmu "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo" u Pulskoj Areni. Jedan od najpoznatijih koncerata održanih u Pulskoj Areni bio je 13. kolovoza 2005. godine, u sklopu turneje povodom ponovnog okupljanja benda. Na tom koncertu, pjesma je, kao i mnoge druge njihove velike hitove, bila dio repertoara, a atmosfera u drevnoj areni bila je posebno emotivna s obzirom na simboliku pjesme i mjesto, naravno, jer naši domoljubni pjevači poput Marka Perkovića Thompsona ne mogu imati koncert u Areni. Ako Marko pjeva "ustaške" pjesme, ne znamo u koju kategoriju onda svrstati ovu pjesmu.  

Ruglo od pjesme, ako vam se hoće slušati, možete OVDJE, 

Pjesma "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo" Bijelog Dugmeta je nastala u periodu kada je Jugoslavija bila u periodu političkih i društvenih previranja. Pjesma je nosila snažnu simboliku zajedništva i jugoslovenskog identiteta, izražavajući ljubav prema Jugoslaviji u vremenu kada su se već pojavili prvi znakovi njenog raspada. Tekst pjesme aludira na izazove i promjene s kojima se suočavala tadašnja država, ali također sadrži poruku o ujedinjenosti i otpornosti.

Prikladnost izvođenja pjesme u Hrvatskoj

Prikladnost izvođenja pjesme "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo" u Hrvatskoj (kao i u drugim bivšim republikama Jugoslavije) može biti tema rasprave, ovisno o kontekstu i percepciji publike. Pjesma evocira sjećanja na bivšu Jugoslaviju, što kod nekih ljudi može izazvati osjećaje nostalgije, dok kod drugih može biti osjetljivo pitanje zbog istorijskih i političkih konotacija.

U Hrvatskoj, kao i u drugim državama bivše Jugoslavije, stavovi prema jugoslovenskom naslijeđu su podijeljeni. Neki ljudi i dalje gaje nostalgične osjećaje prema vremenu zajedničke države, dok drugi preferiraju distancirati se od tog dijela istorije zbog ratnih sukoba i političkih promjena.

U popularnoj kulturi, pjesma se često izvodi na mjestima i događanjima koja njeguju "jugonostalgiju" ili se bave temama iz tog perioda. Međutim, izvođenje ove pjesme u javnosti može izazvati različite reakcije ovisno o lokaciji, kontekstu i publici. Na koncertima Bijelog Dugmeta ili sličnih bendova, gdje je publika svjesna repertoara i konteksta, izvođenje ove pjesme je obično prihvaćeno, dok bi u drugim situacijama moglo izazvati kontroverze.

Nije samo u Splitu, već i u Zagrebu: Bijelo Dugme je kroz svoju karijeru često nastupalo u Zagrebu, gdje su također izvodili ovu pjesmu. Posebno se pamti koncert u Domu sportova u Zagrebu, gdje je pjesma bila dio standardnog repertoara. Također, tijekom turneje 2005. godine, pjesma je izvedena na zagrebačkom koncertu, koji je bio jedan od vrhunaca te turneje.

Goran Bregović, lider i osnivač Bijelog Dugmeta, poznat je po tome što je izbjegavao jasno političko opredjeljenje i u svojim javnim nastupima i kroz svoju muziku. Njegov rad karakterizira mješavina različitih kulturnih i muzičkih utjecaja, što je refleksija njegovog jugoslovenskog naslijeđa.

Bregović je često isticao da se njegova muzika bavi univerzalnim temama, poput ljubavi, bola i radosti, i rijetko se javno izjašnjavao o političkim pitanjima. Ovaj pristup može se smatrati svjesnim odabirom, s obzirom na to da dolazi iz zemlje koja je prošla kroz kompleksan period raspada i sukoba. Njegova muzika često povezuje različite narode i kulture Balkana, i u tom smislu, on je orijentiran ka promoviranju zajedništva i multikulturalnosti kroz umjetnost.

Kada se govori o njegovoj političkoj orijentaciji, Bregović se često percipira kao neko ko izbjegava jasne političke stavove, a umjesto toga koristi muziku kao način da prevaziđe podjele i poveže ljude različitih nacionalnosti i kultura. Njegov fokus je na muzičkoj karijeri, koja obuhvata kako rock muziku, tako i filmsku muziku te world music, sa naglaskom na balkanske muzičke tradicije.

U intervjuima je često isticao da se smatra Jugoslavenom i da mu je teško identificirati se s bilo kojom pojedinačnom nacionalnom pripadnošću, s obzirom na multietničku pozadinu zemlje iz koje potječe. Njegova muzička i kulturna orijentacija stoga se može opisati kao inkluzivna i multikulturalna, s naglaskom na zajedništvo, ali bez jasnog političkog opredjeljenja.

U konačnici, prikladnost izvođenja pjesme u Hrvatskoj zavisi od specifičnog konteksta i osjećaja publike prema jugoslovenskom naslijeđu, no da i podsjetimo da je ta tvorevina od Jugoslavije i zvezde petokrake, napalo, okupiralo Hrvatsku, stoga baš nismo sigurnu da "Jugoslavija" dobro došla u Hrvatskoj, ali eto ima još oni koji pate ....