BIH HRVATI S RAZLOGOM PRIGOVORILI TUĐMANU: ‘Muslimanima šalješ pomoć, a oni okreću oružje na nas’
UPOZORILI NA RAT
“Hrvatska je pružala i pružat će pomoć BiH, ali moram javno reći da Hrvati iz BiH prigovaraju Hrvatskoj što pruža pomoć muslimanskom vodstvu, koje okreće oružje protiv Hrvata”, kazao je na današnji dan 1993 godine, na redovitoj konferenciji za novinare u Zagrebu tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Prve trzavice nakon priznanja
Ispostavilo se da su Hrvati iz Bosne i Hercegovine za svoje kritike upućene tadašnjem hrvatskom rukovodstvu imali debele razloge. Bošnjačko – hrvatski sukob trajao je od od listopada 1992. godine, pa sve do ožujka 1994. godine kada je prekinut Washingtonskim sporazumom.
Do prvih trzavica i pogoršanja u hrvatsko-bošnjačkim odnosima prvi se put osjetilo nakon međunarodnog priznanja BiH, do kojega ne bi ni došlo da se Hrvati nisu opredijelili za neovisnost. Hrvatsko političko vodstvo, naime, nije pristajalo na federaliziranje BiH pri čemu bi, smatrali su, Bošnjaci bili u dominantnom položaju.
Dolazak mudžahedina pogoršava situaciju
Islamska radikalizacija i dolazak mudžahedinskih postrojbi na stranu Bošnjaka, dodatno su pogoršavali već zategnut odnos i vremenom ga pretvorili u krvav sukob.
U tom ratu, Armija RBiH je uspjela etnički očistiti velike dijelove hrvatskih etničkih prostora u BiH, posebno u srednjoj Bosni, što je rezultiralo egzodusom od preko 150.000 Hrvata iz tih krajeva. O naravi bošnjačko-hrvatskog sukoba također svjedoči broj počinjenih masovnih i posebno brutalnih zločina, a kojih se bošnjačkoj strani pripisuju zločini u Buhinim Kućama, Dusini, Trusini, Grabovici, Doljanima, Križančevom Selu, Uzdolu, Kiseljaku i brojnim drugim mjestima.
Pomirba tek nakon brojnih pokolja
S druge strane, najpoznatiji zločini počinjeni prema Bošnjacima su oni u Ahmićima i Stupnom Dolu.
Sukobi su prestali tek potpisom sporazuma hrvatskog predjednika Franje Tuđmana i predsjednikom Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića u Washingtonu 18. ožujka 1994. godine.
