VIJESTI Najčitanije
BLAGDANSKA POTROŠAČKA KOŠARICA Pojest će se 1700 tona šunke i 30 milijuna jaja
Čak dvije trećine građana ističe da će ove godine štedjeti u kupnji namirnica
Hrvatski građani, u skladu s tradicijom, ove će godine za Uskrs konzumirati oko 1700 tona šunke ili sličnih proizvoda te oko 30 milijuna jaja. Procjene su to Hrvatske gospodarske komore, koje se ne razlikuju bitno od uskrsne potrošnje proteklih godina.
Domaća proizvodnja
"Treba napomenuti kako će šunka i jaja na naše stolove i trpeze stići najvećim dijelom iz domaće proizvodnje, što je svakako dobra informacija u kontekstu velikih tržišnih promjena u protekle dvije godine - najprije zbog koronakrize, a sada i rata u Ukrajini", ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik Županijske komore Osijek.
U Hrvatskoj je u 2021. godini proizvedeno 4100 tona soljene, u salamuri, sušene ili dimljene šunke ili lopatice. Ta proizvodnja zabilježila je rast s obzirom na to da je u 2020. proizvedeno 3800 tona šunke, svinjske lopatice i sličnih proizvoda. Ipak, u 2021. još smo i uvezli oko 400 tona soljene, sušene ili dimljene šunke i lopatice u vrijednosti 2,1 milijun eura. Za usporedbu, u 2020. u Hrvatsku je uvezeno 300 tona ovih proizvoda u vrijednosti 1,7 milijuna eura. Najviše uvezenih šunki dolazi iz Italije. Proizvodnja jaja približno je na razini domaćih potreba. Prema podatcima Eurostata, Hrvatska je 2020. proizvela više od 615 milijuna jaja. Podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako smo u 2021. godini još uvezli i oko 900 tisuća svježih jaja u vrijednosti 4,8 milijuna eura.
Podsjetimo da je prošle godine, prema podatcima Porezne uprave, od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka u svim djelatnostima fiskalizirano 15,75 milijuna računa za 1,37 milijardi kuna, što je u odnosu prema uskrsnim blagdanima 2020., provedenim u uvjetima zatvaranja zbog pandemije, više 93 posto računa i 63 posto ostvarenog iznosa.
Ovogodišnji blagdani bi, prema predviđanjima analitičara, ipak mogli proći u znaku štednje, jer građane muči svakodnevni rast cijena i neizvjesna budućnost. Kako je pokazalo istraživanje koje su proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal, osam od deset hrvatskih građana planira napraviti tradicionalni uskrsni ručak ili doručak. To je njih 78,19 posto, što je blago smanjenje u odnosu prema lani kada je onih koji su poštovali tradiciju uskrsne trpeze bilo 83,2 posto.
Manje janjetine
Namirnice za uskrsne blagdane najveći broj hrvatskih građana koji će pripremati tradicionalni uskrsni ručak ili doručak nabavljat će u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima, njih ukupno 63,2 posto, što je 4,1 posto više nego lani. Svoje potrebe će iz domaće, vlastite proizvodnje podmiriti 15,5 posto građana, što je tek nešto manje nego prošle godine, a blagi pad bilježi i planirana kupnja u malim prodavaonicama i supermarketima, gdje će kupovati 10,8 posto građana, dok će se na tržnicama opskrbiti njih 8,2 posto. Na uskrsnom stolu najčešće će se naći kuhana jaja, i to kod 96,7 posto građana, a vrlo su blizu po popularnosti i mladi luk s 86,2 te kuhana šunka s 83,8 posto.
Natpolovični udio zauzima još hren s 59,5 posto, a na polovini uskrsnih stolova naći će se i rotkvica (48,1 %). Na svakom trećem uskrsnom stolu imat ćemo pincu, tj. sirnicu (34,8 %), i orehnjaču (29,7 %), a na svakom četvrtom pečenu svinjetinu (24,8 %). Listu zaključuju s 22,7 posto purica s mlincima i pečena janjetina, pogača s 20,8 posto, šunka u kruhu sa 17,5 posto i sarma s 12,3 posto. Među ovim proizvodima nije bilo neke velike razlike u popularnosti pri čemu je najveći pad imala pečena janjetina s 28,5 posto u prošloj na 22,7 u ovoj godini.
Značajne razlike ipak ima kada je riječ o tome planiraju li građani štedjeti pri kupnji namirnica za Uskrs. Naime, da planiraju štedjeti prošle je godine izjavilo 54,3 posto građana, dok će ovog Uskrsa pri kupnji štedjeti njih dvije trećine (66,5 %). Pritom će se za nabavu namirnica za uskrsnu trpezu najvećim dijelim trošiti od 200 do 299 kuna, koliko planira izdvojiti 20,5 posto građana, a zatim su gotovo izjednačena sljedeća dva iznosa: od 400 do 499 kuna trošit će 18,7 posto građana, a od 300 do 399 kuna njih 18,4 posto. Između 500 i 599 kuna planira potrošiti 11,9 posto, a zanimljiv je i rast najizdašnijeg iznosa "1000 kn i više" koliko će potrošiti 6,5 posto građana u usporedbi sa samo tri posto za prošlogodišnji Uskrs.
