Bojna Azov regrutira nove vojnike: "Spremni smo osloboditi teritorij"
SVIJET BRANITELJI MARIUPOLJA U AKCIJI
Bojna Azov, poznata po braniteljima koji su do posljednjeg trenutka ostali i branili Mariupolj u čeličani Azovstal, pokušava se oporaviti od velikih gubitaka. Želi sudjelovati u velikom ukrajinskom napadu na ruske postrojbe, doznaje Dnevnik.hr.
Poznata i u Ukrajini omiljena bojna Azov planira regrutirati 6500 novih boraca kako bi se vratila na bojište u punoj snazi. Njezini čelnici traže povratak više od tisuću vojnika Azova koji su još uvijek u Rusiji nakon što su se predali u Mariupolju.
"Spremni smo osloboditi teritorij", rekao je bojnik Bohdan "Tavr" Krotevič. Krotevič je privremeni zapovjednik brigade i radi na regrutiranju nakon što je pušten iz ruskog zarobljeništva ujesen.
Ukrajinska vlada odredila je da Azov bude jedna od šest ofenzivnih brigada koje će predvoditi pokušaj Ukrajine da povrati svoja područja koja su trenutačno pod ruskom okupacijom.
Nakon mjeseci u kojima su se na bojišnici događali vrlo mali ili nikakvi pomaci, sve se više nagađa o ofenzivi Ukrajine. Time bi se dokazalo da se Ukrajina može održati u ratu protiv Rusije i da je još uvijek vrijedna potpore drugih zemalja koje su tijekom rata u Ukrajinu uložili oružje vrijedno milijarde dolara.
Ime postalo poznato zahvaljujući obrani Mariupolja
Čelnici Azova pokušavaju premostiti i kontroverze koje su vezane za krajnje desničarske korijene te bojne, što je rezultiralo time da Azov ne smije primati oružje koje šalje Zapad. Najnovije regrute Azov privlači ne zbog ultranacionalističke ideologije iz koje potječe, već zbog njegove dokazane borbene vještine, kažu čelnici brigade.
"To je ime koje je zahvaljujući obrani Mariupolja postalo poznato u svijetu. Nekada je bilo poznato u negativnom kontekstu, no sada je pozitivno jer ono što radimo - funkcionira. Regruti koji nam dolaze to razumiju", rekao je 28-godišnji glavni narednik Maslo na nedavnom treningu izvan Kijeva.
Azov je postao poznat nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin ilegalno zauzeo Krim 2014., dok se loše opremljena ukrajinska vojska borila da uzvrati udarac separatistima koje podržava Rusija u istočnoj regiji Donbas. Azov, tada dobrovoljačka formacija, imao je ključnu ulogu u obrani strateškog grada Mariupolja. Postrojba je kasnije te godine uključena u Nacionalnu gardu Ukrajine.
Nakon ruske invazije u veljači 2022., stotine boraca Azova držale su se tjednima ispod željezare Azovstal u Mariupolju, zajedno s blokiranim civilima. Branili su grad bez hrane i lijekova usred masovnog ruskog bombardiranja. Pripadnike Azova i druge branitelje Mariupolja zbog toga je ukrajinsko vojno zapovjedništvo nazvalo "herojima našeg vremena".
U svibnju su stotine ranjenih vojnika evakuirane. Nekoliko dana kasnije vojni zapovjednici naredili su preostalim trupama Azovstala da se predaju, čime je opsada tog dijela Mariupolja prekinuta.
Krotevič među 900 zarobljenika
Krotevič je bio među oko 900 zarobljenih boraca Azova. Proveo je prve dane kao ratni zarobljenik u Olenivki, filtracijskom centru u regiji Donjecka pod kontrolom Rusije. Tamo su nekoliko mjeseci kasnije deseci boraca Azova ubijeni u napadu za koji su Rusija i Ukrajina okrivile jedna drugu.
Krotevič je proveo sljedeća četiri mjeseca u samici u blizini Moskve, sve dok nije pušten u rujnu u sklopu velike razmjene zatvorenika kojoj su posredovale Turska i Saudijska Arabija. Prema tom dogovoru, 215 Ukrajinaca, uključujući više od stotinu boraca Azova, i skupina stranih državljana oslobođeni su u zamjenu za Viktora Medvedčuka, prokremaljskog ukrajinskog oporbenog političara i ruske borce.
Dva tjedna nakon povratka u Ukrajinu Krotevič se vratio u jedinicu. Dok se većina oslobođenih ratnih zarobljenika vratila u postrojbu, više od 1000 pripadnika Azova i dalje je zatvoreno u Rusiji. "Oni predstavljaju petinu od oko 6000 Ukrajinaca koji se sada tamo drže kao zarobljenici", rekao je Krotevič.
Vođe jedinica neuspješno su zagovarale više razmjena. "Došao sam do zaključka da je najbrži način da oslobodimo naše zarobljenike da zarobimo više ruskih vojnika i da završimo ovaj rat našom pobjedom", navodi Krotevič.
Ipak, uspjesi bojne Azov u ratu protiv Rusije nisu u potpunosti zasjenili kontroverzu oko njezine ultranacionalističke povijesti i povezanosti s osobama koje su zagovarale ksenofobične i rasističke stavove, piše The Washington Post.
Odbacili optužbe za fašizam i rasizam
Čelnici Azova odbacili su optužbe za fašizam i rasizam. Azov se pojavljuje u porukama Putina i drugih ruskih čelnika o njihovu cilju "denacifikacije" zemlje. Vrhovni ruski sud 2022. službeno je proglasio Azov terorističkom skupinom.
Krotevič je kazao da jedinica nema političkih ambicija i provodi istrage o svim slučajevima krajnje desnog ekstremizma koje uoči. "Kao vojna jedinica dijelimo stav države i vlade", rekao je. Dodaje da je Rusija označila sve one koji su uzeli oružje za obranu Ukrajine kao opasne "nacionaliste".
Unatoč svim naporima čelnika Azova, oni i dalje ne dobivaju gotovo nikakvo oružje od zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države. Najnoviji američki zakoni zabranjuju pružanje "oružja, obuke ili druge pomoći bojni Azov".
Mjesecima čekao priliku da im se pridruži
21-godišnji regrut iz Azova iz grada Ternopila rekao je da je mjesecima čekao priliku da se pridruži Azovu. Regrut je kontroverzu oko korijena Azova opisao kao prenapuhanu priču.
"Ovamo dolaze vjerojatno najmotiviraniji ljudi. Mogu biti siguran da će me moj suborac moći pokriti, zaštititi. I ja ću učiniti isto", objasnio je.
Maslo, kojeg je Rusija također zarobila prošle godine i proveo je mjesec dana u bolnici oporavljajući se od ozljeda koje je pretrpio, rekao je da bi snalažljivost Azova mogla pomoći u kompenzaciji nedostatka naprednog naoružanja. "Azov će izmisliti nešto ni iz čega", dodao je.
Čelnici postrojbi kažu da novačenje ide dobro, no odbili su otkriti točne brojke. "Većina bi pretpostavila da će rat brzo završiti ili da će ga netko drugi dobiti umjesto nas. To se nije dogodilo. Dakle, pokušavamo objasniti civilnom stanovništvu zemlje da su nam potrebni, da nam pomognu u oslobađanju teritorija", zaključio je Krotevič.
Rekao je da će se Azov u budućim borbama oslanjati na iskustva iz prošle godine. "Naše iskustvo s Azovstalom govori nam da ne postoje situacije bez izlaza", rekao je.
