Branimir Glavaš podnio novi prijedlog za istragu: na meti zamjenica ravnatelja USKOK-a
Umirovljeni general HV-a, bivši župan Osječko-baranjske županije i saborski zastupnik Branimir Glavaš, na svom je Facebook profilu objavio kako je Županijskom sudu u Splitu podnio novi prijedlog za provođenje istrage. Ovaj put prijedlog se odnosi na Danijelu Raspović Tomac, zamjenicu ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).
Glavaš u prijedlogu navodi da postoji osnovana sumnja kako je Raspović Tomac 31. ožujka 2025. godine, obnašajući dužnost zamjenice ravnatelja USKOK-a u Zagrebu, postupala protivno članku 3. Zakona o državnom odvjetništvu i članku 38. Zakona o kaznenom postupku.
Prema njegovim tvrdnjama, bila je svjesna odluke Ustavnog suda RH iz 2015. godine i naknadne odluke Vrhovnog suda RH iz 2016., kojima je utvrđeno da je Krunoslavu Fehiru nezakonito dodijeljen status krunskog svjedoka. Unatoč tome, nije poduzela zakonom propisane radnje kako bi se poništilo pravomoćno rješenje Županijskog suda u Zagrebu iz travnja 2007. godine, kojim je Fehir stekao taj status.
Glavaš tvrdi da je na taj način omogućena daljnja nezakonita uporaba Fehira kao svjedoka u kaznenim postupcima, iako je sam bio pod istragom u predmetu ŽDO Zagreb broj K-DO-105/06. Usto, prozvao je i tadašnju državnu odvjetnicu Gordanu Križanić da je, odlučujući o njegovoj inicijativi za podizanjem izvanrednog pravnog lijeka, svjesno pogodovala Fehiru kako bi ga zaštitila od kaznenog progona.
Ovo je još jedan u nizu prijedloga i inicijativa koje Glavaš podnosi pravosudnim tijelima, tvrdeći da je nizom odluka u njegovim postupcima i u slučaju Krunoslava Fehira počinjena ozbiljna povreda zakonitosti.
Dugogodišnja pravosudna saga
Branimir Glavaš (rođen u Osijeku 1956.) jedan je od najkontroverznijih političkih i vojnih aktera suvremene hrvatske povijesti. Njegov put obilježili su visoki politički položaji – bio je saborski zastupnik, dugogodišnji župan Osječko-baranjske županije i jedan od utemeljitelja HDZ-a – ali i niz sudskih procesa u kojima se našao optužen za ratne zločine počinjene 1991. godine u Osijeku.
Nakon razlaza s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom i vrhom HDZ-a početkom 2000-ih, pokrenuta je istraga protiv njega. Uslijedili su pritvori, višemjesečni štrajkovi glađu, optužnice u slučajevima poznatima pod nazivima „Selotejp“ i „Garaža“, te višegodišnja pravna bitka koja je kulminirala presudama, žalbama i intervencijama Ustavnog suda.
Glavaš je ukupno u zatvoru proveo više od pet godina, najviše u Mostaru, a u jednom trenutku bio je i u egzilu u Bosni i Hercegovini. Njegovi brojni štrajkovi glađu u pritvorima u Osijeku i Zagrebu postali su dio političko-pravosudne kronike Hrvatske.
Ustavni sud RH 2015. ukinuo je pravomoćnu presudu kojom je bio osuđen na osam godina zatvora, a slučaj se godinama vraća na ponovno suđenje, mijenja sudska vijeća i razdvaja postupke. Posljednje ponovljeno suđenje pokrenuto je u srpnju 2021. godine na Županijskom sudu u Zagrebu, čime se pravosudni epilog i dalje odgađa.
Politički i pravosudni presedani
Cijeli slučaj Branimira Glavaša postao je sinonim za dugotrajnost, složenost i kontroverze hrvatskog pravosuđa. Više puta je ukazivao na, kako kaže, „politički montirane procese“ te najavljivao kako će se svim pravnim sredstvima boriti za „dokazivanje istine i zaštitu vlastitog digniteta“.
Ovim najnovijim prijedlogom za istragu protiv Danijele Raspović Tomac, Glavaš nastavlja osporavati zakonitost postupaka državnog odvjetništva, ističući da se status krunskog svjedoka Krunoslavu Fehiru – ključnom akteru u njegovom procesu – dodijelio nezakonito i protivno odlukama Ustavnog i Vrhovnog suda RH.
