BRISANJE GRANICA Svi pričaju o Schengenu, doznajte što stručnjaci kažu o tome što će to donijeti našem gospodarstvu

Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, smatra da će ulaskom u Schengen doći do promjene percepcije o našoj zemlji te da će nestankom graničnih kontrola Hrvatska biti poželjnija za život i rad.

'Trebale bi se znatno smanjiti kolone na granici u vrijeme turističke sezone. Najveća blagodat osjetit će se u prijevozu robe, nabavi rezervnih dijelova, ali i usluga. Sad kad angažirate servisera izvan Hrvatske, on vam čekanje na granici ukalkulira u svoju cijenu. Isto tako je s vozačima kamiona čije čekanje na granici prijevoznici uredno plaćaju. Tako da će ulaskom u Schengen pasti troškovi i ubrzat će se protok roba i usluga', izjavio je Bago za tportal.

Isto očekuje Ante Perica, samostalni savjetnik u Sektoru za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore (HGK). On najveći efekt predviđa u turizmu.

'Sa zemljama EU-a Hrvatska ima najznačajniju robnu razmjenu te ona čini skoro 80 posto ukupne hrvatske trgovinske razmjene sa svijetom. Iako je protok robe bio slobodan, zbog pregleda putovnica stvarale su se gužve te je sam prelazak granice stvarao poteškoće vozačima kamiona koji su prevozili robu. Najznačajniji utjecaj očekuje se u turističkom sektoru. Naime svjedoci smo svake godine gužvi koje se stvaraju prilikom prelaska granica, a Hrvatskoj je kao turističkoj zemlji cilj osigurati dolazak stranih turista sa što manje problema. Odluka o odabiru destinacije za odmor zasigurno uključuje vrijeme provedeno na putu te će ukidanje granične kontrole imati utjecaja na preferencije turista', istaknuo je Perica.

Efekte ulaska neke zemlje u Schengen najdetaljnije su istražili Dane Davis i Thomas Gift, što su prezentirali u članku 'Pozitivan učinak Šengenskog sporazuma na europsku trgovinu'.

•  
•  
•  Šengenska granica u Bregani širom je otvorila vrata

Ukupna trgovinska razmjena između dvije države članice šengenskog prostora svake godine raste oko 0,10 posto, a povećanje migracija iz jedne zemlje u drugu od jedan posto godišnje može povećati trgovinsku razmjenu između dvije zemlje za otprilike isti postotak jer useljenici i dalje žele proizvode na koje su navikli, navode Davis i Gift.

Iako se taj postotak čini beznačajan, kad se prebaci u stvarne brojke, vidi se da to nije baš tako. Za primjer, trgovina između Francuske i Njemačke zbog šengenske migracijske politike povećala se za 231 milijun eura godišnje.

Najveća korist od ukidanja granica smanjenje je troškova prijevoza robe.

U članku 'Ekonomsko-politički aspekti pristupanja schengenskom prostoru' ekonomistice Anite Britvec navodi se da proizvodi koji zahtijevaju pouzdanu, brzu i pravovremenu isporuku (just-in-time), kao što je pokvarljiva hrana ili proizvodi koje treba transportirati u hladnjačama, kao što su voće, povrće ili riba, imaju očitu korist od smanjenja čekanja na granicama.

Prema analizi The Economista, radi se o značajnom iznosu za europsku unutarnju trgovinu ako uzmemo u obzir 57 milijuna kamiona koji godišnje prelaze unutarnje granice šengenskog prostora, prevozeći teret ukupne težine 1700 milijuna tona u vrijednosti od tri milijarde dolara, a ne moraju se zaustavljati radi obavljanja granične ni carinske kontrole na svakoj unutarnjoj granici.

Prema studiji Europskog parlamenta, piše Britvec, kamionu s robom treba između 30 i 60 minuta da prijeđe svaku granicu, a vrijednost čekanja iznosi 50 eura po satu. Bez slobodnog protoka kamioni moraju provesti više vremena na granicama, samim time poduzetnici moraju platiti više sati rada jer se i čekanje uračunava u radno vrijeme vozača.

Veći troškovi transporta dovode do viših cijena proizvoda.

Ponovno uvođenje granica između europskih zemalja bilo bi jednako uvođenju vrijednosnih tarifa od tri posto na cijeli tok trgovine između zemalja članica šengenskog prostora. To bi značilo trošak za cijeli taj prostor od 11 milijardi eura godišnje. Europski parlament procjenjuje da bi hipotetsko ponovno uvođenje graničnih kontrola koštalo između pet i 18 milijardi eura godišnje, navodi Britvec u svojoj analizi.

Kad je riječ o turizmu, Europski je parlament istaknuo da je Schengen potaknuo kratke izlete, posebno jednodnevna ili vikend putovanja. Europska komisija pak procijenila je da bi ponovna uspostava kontrola na granicama imala kao posljedicu i smanjenje broja noćenja u turističkim odredištima na oko 13 milijuna godišnje, s padom prihoda od 1,2 milijarde eura.