Britanija razmatra zapljenu ruskih tankera iz “flote u sjeni” dok prihodi Moskve od nafte naglo padaju

Velika Britanija pokazuje odlučnost u namjeri da se obračuna s takozvanom ruskom “flotom u sjeni”, fenomenom koji već godinama izaziva nezadovoljstvo i zabrinutost europskih država. London razmatra mogućnost zapljene tankera iz te flote, u potezu koji se tumači kao ozbiljna eskalacija i koji bi mogao otvoriti novu frontu pritiska na Moskvu, u trenutku kada ruski prihodi od nafte bilježe snažan pad.

Britanski obrambeni izvori potvrdili su da su u razgovorima s NATO saveznicima identificirane vojne opcije za zauzimanje “odmetnutih” brodova. Rasprave su uslijedile nakon američke, SAD-om predvođene zapljene ruskog tankera u Atlantiku, iako je od tog događaja proteklo više od mjesec dana. Prema podacima Lloyd’s List Intelligencea, u siječnju su čak 23 broda iz ruske flote u sjeni uočena u La Mancheu ili Baltičkom moru. Velik dio njih povezuje se s izvozom ruske nafte, ponajprije morskim rutama prema Kini, Indiji i Turskoj.

U zajedničkoj izjavi, koju su krajem prošlog mjeseca potpisali Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i druge zemlje NATO-a koje izlaze na Baltičko i Sjeverno more, naglašeno je da svi brodovi koji plove tim područjima moraju „strogo poštovati primjenjivo međunarodno pravo“. Unatoč tome, zasad nije poduzeta nijedna konkretna akcija, dijelom i zbog straha od eskalacije.

„Kraljevska mornarica mogla bi, prema pomorskom pravu, osporiti status bilo kojeg broja brodova jer su oni zapravo bez državljanstva. Ali to nisu učinili jer postoje eskalacijski rizici“, rekao je Richard Meade, glavni urednik Lloyd’s Lista, specijalizirane publikacije za pomorski promet.

Na prošlomjesečnom brifingu za britanske zastupnike i članove Doma lordova, posvećenom ruskoj prijetnji te stanju na Arktiku i u visokom sjeveru, jedan od sudionika naveo je kako su Kraljevski marinci „nestrpljivi do krajnjih granica“ i da čekaju zapovijed za zapljenu broda.

Prije mjesec dana Sjedinjene Države progonile su tanker Marinera od Kariba do sjevernog Atlantika te ga, uz britansku potporu, zaplijenile između Škotske i Islanda. U trenutku prvog kontakta brod je plovio pod lažnom zastavom, a tijekom potjere ponovno je registriran kao ruski u pokušaju izbjegavanja zapljene. Ruske reakcije nakon tog događaja bile su suzdržane, no Meade upozorava da bi operacija koju bi predvodilo Ujedinjeno Kraljevstvo ili neka europska država bila znatno rizičnija „jer bi Moskva vjerojatno reagirala snažnije“. Dodao je kako bi se rizici mogli smanjiti ako bi se zapljena provela izvan baltičkih ili arktičkih voda, piše The Guardian.

Novac za Ukrajinu

Britanski ministar obrane John Healey nedavno je izjavio da će Britanija biti domaćin sastanka baltičkih i nordijskih zemalja na kojem će se razgovarati o „vojnim opcijama koje bismo mogli upotrijebiti“. Svaka zaplijenjena nafta, sugerirao je, mogla bi se prodati, a sredstva potom „usmjeriti Ukrajini kako bi se borila protiv Putinove invazije“.

Prema Craigu Kennedyju, suradniku Harvardova Davis Centera za ruske i euroazijske studije, Rusija proizvodi oko 10 milijuna barela nafte dnevno. Iako se približno sedam milijuna barela izvozi cjevovodima, između pet i šest milijuna barela dnevno plasira se morskim putem, pri čemu 60 posto odlazi u Kinu i Indiju.

Nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, Zapad je postupno uvodio gospodarske sankcije s ciljem slabljenja sposobnosti Kremlja da financira rat.

Ranjiv status flote u sjeni

Uvođenjem cjenovnog plafona na ruski izvoz sirove nafte morskim putem Moskva je odgovorila procijenjenim ulaganjem od 15 milijardi dolara u kupnju oko 400 starih tankera, često starijih od 20 godina, kako bi izgradila vlastitu „flotu u sjeni“.

„Riječ je o zbirci starih, loše održavanih brodova s neprozirnim vlasništvom, često nedovoljno osiguranih i pod zastavama jurisdikcija sa slabim kontrolama ili provedbom propisa, koji sve češće koriste lažne zastave“, rekao je Gonzalo Saiz Erausquin iz britanskog think tanka Royal United Services Institute.

Model je preuzet od Irana i Venezuele, no ruska flota u sjeni, prema Kennedyju, funkcionira kao zaseban sustav. Upravo ono što Moskvi omogućuje izbjegavanje propisa čini ovu flotu i posebno ranjivom. Zastava broda u praksi predstavlja njegovu jurisdikciju, ali ako plovilo koristi lažnu ili više zastava, ono je zapravo bez državljanstva i, barem u teoriji, može biti zaplijenjeno. Pravna tumačenja, međutim, razlikuju se među europskim državama.

Ne postoje jasne procjene koliki bi udar na rusko gospodarstvo predstavljala zapljena jednog ili dvaju tankera iz flote u sjeni. Od kraja studenoga sedam takvih brodova pogođeno je dronovima, a Ukrajina je preuzela odgovornost za četiri napada, navodi The Guardian.

Ruski odgovor

Prema dostupnim informacijama, Moskva pokušava doskočiti prijetnjama Zapada ponovnom registracijom tankera iz flote u sjeni pod ruskom zastavom kako bi smanjila rizik od zapljene. Marinera je bila jedan od deset brodova u Karibima koji su u prosincu i siječnju promijenili registraciju u rusku, u sklopu neuspješnog pokušaja probijanja američke naftne blokade Venezuele.

Više od 200 brodova povezanih s Rusijom iz flote u sjeni i dalje je aktivno, iako se paralelno širi i ruska glavna flota registrirana pod vlastitom zastavom. Ona sada čini 51 posto ukupnog izvoza, dok se cjenovni plafon kojem podliježe smatra relativno lakim za zaobilaženje.

Britansko zveckanje oružjem dolazi u trenutku kada se rusko gospodarstvo čini osjetljivijim nego ranije. Ratni gospodarski zamah slabi, rast usporava, a dodatni pritisak stvara i pad globalnih cijena nafte, djelomično potaknut većom opskrbom iz Venezuele.

Yuliia Pavytska, stručnjakinja za sankcije iz Instituta Kyiv School of Economics, izjavila je da su prihodi Kremlja od nafte i plina „pali za 24 % u 2025. godini“, na 8,5 bilijuna rubalja. Ti prihodi činili su 22 posto državnog proračuna u 2025., u odnosu na 41 posto u 2022. godini. Dodala je kako Europska unija razmatra potpunu zabranu pružanja pomorskih usluga, poput osiguranja, ruskim brodovima, što bi, prema njezinim riječima, bilo „vrlo bolno“ za Moskvu, osobito ako bi bilo popraćeno vojnim djelovanjem.