Burno na saborskom odboru: ''Dok Hrvati zbog eura odlaze u šoping u druge zemlje, kolege iz Možemo odlaze u šoping za bebe u Zambiju''
HRVATSKA POSVAJANJE DJECE IZ INOZEMSTVA
Odbor za obitelj, mlade i sport održava tematsku sjednicu koja bi trebala rasvijetliti i postupanje hrvatskih institucija koje godinama nisu našle ništa sporno u praksi posvojenja djece iz Konga, piše Dnevnik.hr.
Tematsku sjednicu Odbora za obitelj, mlade i sport u povodu slučaja osmero hrvatskih državljana koji su u pritvoru u Zambiji zbog sumnje u nelegalno posvojenje djece te postupanja hrvatskih institucija koje je također pod brojnim upitnicima sazvala je predsjednica Odbora i zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović.
''Odrasli ljudi postoje radi djece, a ne obrnuto''
''Dok Hrvati zbog eura odlaze u šoping u druge zemlje, kolege iz Možemo odlaze u šoping za bebe u Zambiju. To je sramota. U ovom slučaju važno je istaknuti kako u ovom slučaju trebaju biti kažnjeni svi uključeni', rekao je, između ostalog, Marko Milanović Litre iz Hrvatskih suverenista tražeći stanku na početku sjednice Odbora, a Vučemilović mu je udijelila opomenu zbog vrijeđanja.
''Posvojena djeca doživljavaju napade, tko ih štiti? Dječja pravobraniteljica će morati jače reagirati. Ne možemo gurati u javni prostor narativ da su svi koji su posvojili djecu trgovci djecom i krijumčari. Očito je ovdje došlo do određenih propusta. Očekujem da rasprava bude konstruktivna'', poručila je SDP-ova Andreja Marić.
''Nitko nema pravo na dijete. Odrasli ljudi postoje radi djece, a ne obrnuto'', kazao je Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta i kazao da su hrvatske institucije zakazale, a posebno je prozvao MUP i Ministarstvo pravosuđa.
''Preko interneta lako se može saznati da se od 2016. iz DR Konga ne može legalno posvojiti djecu. Što radi nadzor u MUP-u, tko ispituje kako je bilo moguće izdati hrvatske dokumente toj djeci", upitao je Bartulica, koji smatra da treba hitno istražiti i što se događalo na sudu u Zlataru i kako je moguće da jedan te isti sud bude mjesto gdje se odlučuje o sumnjivim stvarima.
"Hrvatske institucije, sudovi, ministarstva možda sudjeluju u ovakvim organiziranim akcijama gdje se možda radi o trgovini djecom", naveo je Bartulica i nešto ranije u sabornici kazvaši kako je "dno dna razina licemjerja nekih ljudi koji, s jedne strane, promiču kulturu smrti jer je za njih pobačaj sveto pravo, a sad se odjednom kao veliki humanitarci brinu za djecu u Africi".
''Treba odlučiti što je najbolje za djecu''
''Kod posvajanja djece najvažnije je odlučiti što je za djecu najbolje. Ista pravila treba poštovati kad se djeca posvajaju u zemlji u kojoj su rođena, ili kada odlaze živjeti u neku drugu zemlju. Nažalost, ne možemo sa sigurnošću reći da je ovo pravo djeteta u cijelosti poštivano u slučajevima koji su trenutno u fokusu. Međutim, većina tih razgovora vodi se o odraslim osobama koje su se, kao posljedica svojih odluka, našle u nezavidnom položaju u stranoj zemlji, dok se o samoj djeci i njihovim pravima i položaju u kojem se nalaze, ne svojom krivnjom, govori vrlo malo'', istaknula je Vučemilović.
Upozorila je i da ''zabrinjava činjenica da su hrvatsko državljanstvo, i posljedično hrvatske dokumente dobila djeca koja nikada nisu nogom stupila na tlo Republike Hrvatske, a koje posvojitelji ovdje dovode, pri čemu o postupku posvojenja ne postoji nikakva evidencija, posvojitelji nisu morali biti u registru posvojitelja, niti sustavi države prate na ovaj način nastale obitelji, niti im se pruža adekvatna pomoć i podrška, kako posvojiteljima, tako niti posvojenoj djeci''.
Cilj rasprave na ovoj tematskoj sjednici je progovoriti o pravu djeteta na život u obiteljskoj zajednici koja će mu osigurati sretno odrastanje, pružiti mu odgovarajuću skrb i poštivati njegovu vjeru, kulturu i jezik, kao i kojim mehanizmima država štiti posvojenu djecu i osigurava da njihova prava budu u cijelosti ostvarena.
''Vlada višegodišnje institucionalno ''sljepilo'' oko međudržavnog posvojenja''
Dubravka Hrabar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je da bi trebalo ispitati sva zasnovana posvojenja iz iznozemstva i utvrditi jesu li ta djeca u Hrvatskoj: ''Ako nisu, onda tu treba i Interpol djelovati s hrvatskim službama. Ako jesu u Republici Hrvatskoj, trebalo bi provjeriti jesu li ta posvojenja zakonita po našim propisima i propisima zemlje iz koje su djeca dovedena. Naši propisi onima koji to žele i koji imaju volje za to potpuno su jasni. Naš zakon ima vrlo jasnu i preciznu odredbu o posvajanjima koja su vezana za inozemstvo, naglašeno je da se mora preko Ministarstva obitelji pokrenuti proces. To je uvjet da bi do međunarodnog posvojenja došlo''.
''Znamo da je trgovina djecom jako razgranata po svijetu. To postoji i ne možemo zatvarati oči pred time'', poručila je te istaknula da ne želi nikoga prozivati, niti trenutno osumnjičene parove, niti bilo koga od ljudi koji su posvajali djecu iz inozemstva.
Upozorila je da u Hrvatskoj uopće u godišnjim izvješćima nema podataka o djeci koja su ušla u sustav iz drugih zemalja te zaključila izlaganjem stavom da bi ona zabranila sva posvojenja iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije. Upozorila je i da ćemo se uskoro susresti sa surogatnim mjačinstvom što je, kazala je, također vid trgovine djecom.
Bivša ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Gordana Buljan Flander istaknula je kako smatra da je ova afera naštetila ne samo četvero djece nego i mnogoj drugoj djeci: ''Ona su sada izložena izrugivanju i bulingu. Način na koje se sve ovo dogodilo oduzelo je pravo roditeljima da djeci na svoj način djetetu objasne kako je došlo do posvojenja. Nekidan sam imala problem gdje je posvojeno dijete iz nacionalnog posvojenja bilo izloženo izrugivanju vršnjaka. Vikali su mu: Tebe su roditelji kupili''.
Govoreći o dosadašnjoj praksi pri međudržavnom posvojenju u Hrvatskoj, stručnjakinja za posvajanje Diana Topčić Rosenberg, bivša predsjednica ADOPTE, udruge za potporu posvajanju, koja je i sama posvojila dijete, istaknula je: ''Vlada višegodišnje institucionalno ''sljepilo'' oko međudržavnog posvojenja, nema dovoljno dostupnih informacija iz relevantnih institucionalnih izvora, nepoznat je broj posvojene djece, država porijekla djece i procesa nakon posvajanja, a tu je i pravna i emocionalna nesigurnost djece i posvojiteljskih obitelji djece iz treće države koji trenutno žive u Hrvatskoj''.
U raspravi, između ostalog, pored članova Odbora i zastupnika u Saboru sudjeluju predstavnici tijela državne uprave, sudske vlasti, Ureda pravobranitelja za djecu, UNHCR-a, akademske zajednice, civilnog društva, psiholozi.
