Čak 871 obiteljski liječnik stariji je od 60 godina, a već ih nedostaje 286: 'Specijalizacije neće riješiti problem'
“Atraktivnost specijalizacije i specijalističkog radnog mjesta, zadovoljstvo poslom, uvjeti rada i plaće su jednako važni kao i kvote”, poručuju iz HLK-a
U e-savjetovanju je Nacionalni plan specijalizacija 2025.–2029., a Hrvatska liječnička komora (HLK) i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) smatraju da planiranih 450 specijalizacija u obiteljskoj medicini neće riješiti problem nedostatka kadrova u toj djelatnosti.
Podsjećam da u ovom trenutku nedostaje 286 obiteljskih liječnika, a dosad raspisane specijalizacije su nepopunjene. Ističu i da je za neke djelatnosti ukupan broj specijalizacija predviđenih novim planom u odnosu na trenutno važeći.
Ministarstvo zdravstva uputilo je u ponedjeljak na javno savjetovanje Nacionalni plan specijalizacija za razdoblje 2025.–2029., kojim je predviđeno raspisivanje 3.584 specijalizacije s ciljem ravnomjernije dostupnosti zdravstvene skrbi u svim dijelovima Hrvatske. Najviše mjesta predviđeno je za obiteljsku medicinu (470), hitnu medicinu i pedijatriju (po 250), ginekologiju (200) i psihijatriju (180), dok je za kliničku radiologiju planirano 100 specijalizacija.
Cilj im je, kažu, popuniti područja s najvećim manjim kadrom i osigurati ravnomjernu dostupnost liječnika, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i ruralnim sredinama. Plan je mjesec dana otvoren za komentare javnosti i struke.
U HLK kažu da i dosad raspisane specijalizacije u obiteljskoj medicini ostaju nepopunjene jer su neatraktivne mladim liječnicima, pa povećanje ili smanjenje broja raspisanih mjesta samo po sebi ne rješava problem. Ipak im je nelogično što novi plan, koji je Ministarstvo zdravstva uputilo u javno savjetovanje, predviđa 18 posto manje specijalizacija iz obiteljske medicine u odnosu na aktualni plan.
“Atraktivnost specijalizacije i specijalističkog radnog mjesta, zadovoljstvo poslom, uvjeti rada i mjesta su jednako važni kao i kvote”, poručuju iz HLK-a, dodajući kako je nužno razviti sustav poticajnih mjera za privlačenje liječnika u deficitarnim granama i manje atraktivne sredine.
U primarnoj zaštiti 871 liječnik stariji od 60 godina
U KoHOM-u također kažu da je 450 specijalizacija u startu premalo da bi zadovoljilo potrebe koje će nastati u idućim godinama.
"U ovom trenutku nedostaje 286 obiteljskih liječnika, a 871 obiteljski liječnik stariji je od 60 godina. Među njima ih je 318 starijih od 65 godina i imaju uvjete za mirovinu, ali su ostali u ordinacijama isključivo zbog svojih pacijenata o kojima se nema tko brinuti", kažu u udruzi.
Ocjenjuju da se mladi liječnici rijetko odlučuju za obiteljsku medicinu zbog loših uvjeta rada, administrativnog opterećenja, prevelikog broja pacijenata, nemogućnosti zapošljavanja dodatnog osoblja te potplaćenosti u odnosu na druge specijaliste.
“Žrtve takvog sustava nisu samo liječnici, nego i pacijenti”, poručuju iz KoHOM-a.
Hrvatska liječnička komora analizirala je i plan za ostale tri deficitarne specijalizacije – pedijatriju, kliničku radiologiju i hitnu medicinu. U sva tri slučaja predložene kvote za iduće petogodišnje razdoblje smanjenje su u odnosu na aktualni plan.
Komora predlaže nacionalni sustav
Kod pedijatara predviđeno je smanjenje broja specijalizacija za 16 posto, iako u sedam županija nedostaje više od 40 posto primarnih pedijatara, a opće bolnice u manjim sredinama imaju ozbiljne probleme s popunjavanjem njihovih radnih mjesta.
Novi plan predviđa i prepolovljen broj specijalizacija u kliničkoj radiologiji, iako šest općih bolnica ima zaposlena samo četiri ili manje radiologa, kažu u HLK-u.
Hitna medicina također bi prema planu imala gotovo dvostruko manju specijalizaciju, iako je broj specijalizanata već sada u padu u odnosu na 2020. godinu.
Komora jasno naglašava da nije dovoljno samo raspisati specijalizacije. Nužne su, kažu, sustavne stimulativne mjere: bolji koeficijenti, dodaci na plaću, rješenja stambenih pitanja, razvoj sustava mentorstva i bolja organizacija rada. Komora se zauzima i za pokretanje zakona o radnopravnom statusu liječnika koji su predložile krovne liječničke organizacije i koji predviđaju rješenja za kadrovske probleme javnog zdravstvenog sustava.
Ocjenjuje i da sadašnji sustav specijalističkog usavršavanja nije zadovoljavajući, što argumentira provedenim anketama među liječnicima.
Komora podsjeća da je prije nekoliko godina definirala prijedlog reforme tog procesa – da se specijalističko usavršavanje temelji na nacionalnom raspisivanju, dodjeljivanju, financiranju i nadzoru specijalizacije uz unaprjeđenje sustava mentorstva. Poručuju i da je Liječnička komora spremna preuzeti upravljanje tim složenim procesom.
Udruga poslodavaca: Posebna pozornost na primarnoj zaštiti
S druge strane, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) zauzima pozitivno stajalište, ocjenjujući da je Nacionalni plan specijalizacije korak prema uravnoteženju i dugoročno održivom razvoju kadrova u hrvatskom zdravstvu.
Ravnatelj UPUZ-a Dražen Jurković podsjeća da dokument predviđa 3584 specijalizacije i 1137 užih specijalizacija, odnosno u prosjeku 944 godišnje, što smatra dostatnim za kontinuitet zdravstvene zaštite i nadoknadu kadra koji odlazi u mirovinu.
"Važno je da se prilikom planiranja vodilo računa o teritorijalnoj raspodjeli i razinama zdravstvene zaštite. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti primarnoj zaštiti koja je temelj zdravstvenog sustava, a gdje će u idućim godinama zbog prirodnog odlaska u mirovinu biti najizraženija potreba za nadoknadom kadrova", kaže Jurković.
