Čeka li nas vruća jesen uoči superizborne godine? 'Sudeći po ponašanju, kampanja je već počela'
Parlamentarni, europski i predsjednički izbori čekaju nas u 2024., tzv. superizbornoj godini. Službene kampanje, naravno, još nema, ali ona neslužbena već je itekako počela, a u sljedećim mjesecima samo će se zahuktati
Sljedeći put bi na birališta građani trebali izaći prilikom izbora zastupnika u Hrvatski sabor. Datum tih izbora još nije poznat, no pretpostavka je da će biti održani ili u srpnju ili u ranu jesen.
Pred kraj godine održat će se i predsjednički izbori, odnosno prvi krug predsjedničkih izbora ako budući predsjednik ne bude izabran iz prvog pokušaja. Dođe li do drugog kruga, on će biti održan početkom 2025.
Iako je do prvog izlaska na birališta ostala još gotovo godina dana, neslužbena kampanja i neke aktivnosti već su započele. Čekaju li nas onda vruće predizborna jesen i zima, pitamo političkog analitičara Ivana Rimca.
'Očekuju nas sigurno politička aktivnost i borba za medijski prostor, međutim koliko će to biti intenzivno, ovisi u prvom redu o sredstvima stranaka da aktivnije krenu u kampanju. Svakako, mediji će biti otvoreni za različite izjave i sve ono što bi političare dovelo u medije, ali pretpostavljam da trošenje na oglasni prostor neće krenuti do proljeća. Sudeći po ponašanju političara, kampanja je već počela, u prvom redu u pogledu biranja čime će se baviti u izjavama te u pogledu aktivnosti i gledanja na druge. Sve što drugi počnu raditi mjeri se iz kuta je li to pogodno za privlačenje glasača i treba li reagirati da se nekako spriječi odljev glasača ili da se glasači privuku nekome drugome', kaže Rimac za tportal.
Predsjednik - premijer
U posljednjih mjesec dana došlo je do malog zatišja na političkom frontu, no oporba je pokazala da se nalazi u kampanji prije ljetnih odmora kada je uz pomoć predsjednika Zorana Milanovića inzistirala na raspravama u Saboru vezanima uz plinsku aferu i štrajk u pravosuđu.
'Oporba je do kasnog proljeća spavala i sada je pomoću nekoliko apelacija i provociranjem glasanja o povjerenju Vladi krenula u aktivniju ulogu koja, naravno, ne može poremetiti većinu koju je Plenković uspostavio u Saboru, no može otvoriti raspravu. Jedina reakcija vladajućih bila je da minoriziraju temu i naprave sprdačinu od saborske rasprave. Prva ozbiljna kampanja ili nešto što je uzgibalo duhove relacija je predsjednik - premijer. Iako oni neće ići na iste izbore i neće apelirati na glasače na jednak način, ono što Milanović kritizira kod Plenkovića i njegove vlade ima utjecaja na to kako ljudi gledaju na Vladu i može imati utjecaja na parlamentarne izbore. Navijači u Grčkoj jedan je od dobrih primjera toga. Svaka izjava koja je krenula u korist navijača mjerena je na protivničkoj strani kao nešto što bi moglo odvući glasače od njih i odmah se pojavljuju neke kontraakcije. Ista situacija je bila s naša četiri para koja su bila u Zambiji - nije bilo aktivnosti i tek je pritisak javnosti urodio kontaktima sa zambijskim vlastima, no ljudi su sami plaćali obranu i boravak ondje. Sad se odjednom oko navijača stvorila utrka tko će se više založiti za njih iako se radi o kriminalnom činu koji su napravili ti ljudi', pojašnjava Rimac.
Konkretnijih predizbornih obećanja za sada nema, no sigurno je da će se vladajući hvaliti dosad postignutim uspjesima, što im je taktika već mjesecima. 'Dosad su pohvale bile verbalnog karaktera, a dostignuća su bila simbolična - 'ušli smo u Schengen, ušli smo u eurozonu' - međutim stvarna materijalna postignuća relativno su skromna i u nekim segmentima ljudi žive puno lošije nego prije, nešto zbog inflacije, ali i zbog nesaniranja posljedica potresa i drugih vremenskih nepogoda. Sada se pojavljuju slike otvaranja stambenih jedinica u Petrinji, a to su pojedini stanovi i kuće i to daje pozitivan dojam. Vladajući za sada reaktivno reagiraju na one aktivnosti koje bi mogle odvući glasače', kaže nam Rimac.
'To je otezanje s definiranjem datuma izbora, drugo se odnosi na nejasnu situaciju oko izbornog zakona, koji i dalje ostaje, u najmanju ruku, nedorečen, a treće je pokušaj da se europski i parlamentarni izbori održe u isto vrijeme, tj. isti dan. Time će nastati kaos oko tematskih kampanja i zastupnici u Europskom parlamentu bit će izabrani kao što se biraju i u Saboru, dakle jedan s liste, i u EP-u više nećemo imati imenom i prezimenom birane kandidate niti ćemo razmišljati o tome kako bi netko od tih kandidata mogao doprinijeti položaju Hrvatske u EP-u. To je isto vrsta podvale, koju europski zakonodavci nerado gledaju, no izlika da će to biti jeftinije jest financijska izlika, a ne možete u isto vrijeme voditi kampanju za tako različite stvari', naglasio je Rimac za tportal.
Hoće li političari stalnim kampanjama dosaditi ljudima?
Dobar dio građana već ionako zazire od politike, pa postoji opasnost da će stalnim aktivnostima i kampanjama dosaditi ljudima. Rimac napominje da su već sada političari dosadni ljudima jer ne nude ništa konkretno.
'Zanimljivost ovisi o programu i načinu prezentacije programa. Sklon sam reći da programi postoje na papiru, ali ne žive u operativnim idejama i nema razrađenih načina na koje bi ih se ostvarilo. Imate deklarirane ideološke ciljeve, ali nema podloge za to da se zakonski i organizacijski unaprijede. Neka od područja morala bi biti radikalno mijenjana, od pravosuđa do financijskih kontrola, jer se približavamo zemlji koja nema ništa uređeno i koja je blizu kaosa', smatra Rimac.
Udružena oporba?
S druge strane, oporba je započela raditi nešto prije ljeta, no sada je u zatišju. 'Oporba ima svojih mana i slabosti, a to se prvenstveno odnosi na neaktivnost u proteklom razdoblju. Neke stranke imaju vrlo nejasan i loš PR prema glasačima, kao i nejasnu opću političku strategiju', dodaje Rimac.
Oporba se u javnost uspjela probiti uglavnom u slučajevima u kojima se nekoliko stranaka udružilo oko iste teme ili kada su imali neke zajedničke akcije. Možemo li očekivati to da se oporba udruži u kampanji ili premijer Plenković može biti miran?
'Zasad ne vidim volju u oporbenim strankama da krenu u radikalan zaokret te prestanu razmišljati o svojim parcijalnim programima i počnu stvarati ujedinjeni front koji bi bio ozbiljna prijetnja HDZ-u. Za tako nešto treba ozbiljno pripremati glasače. Trebate spojiti stranku koja je desnije od HDZ-a, poput Domovinskog pokreta, sa strankama koje su lijevo, liberalne ili zelene i koje imaju vrlo šarolik dijapazon ideja. Tako nešto sada se može podvući samo pod jednom crtom - 'ajmo srušiti HDZ' - no čini mi se da bi takva koalicija onda morala razmišljati što ako uspiju: kako bi onda vodili zemlju i kako bi se održali? To je zasad daleko u razmišljanju i vidim da ima iskakanja iz prijedloga da se ide zajednički, a čim jedna stranka iskoči, već je narušena ideja da bi se to moglo ostvariti', zaključuje Rimac.
Izvor:tportal.hr/Foto: fah
