Crna prognoza: ‘Hrvatska ulazi u razdoblje stagnacije. Da je obična recesija u pitanju ne bih se zabrinuo’
Stagnacija puno teža jer u stagnaciji morate pronaći novu tržišnu nišu, upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, nakon što je rasla mjesecima, a u rujnu čak bila na vrhu EU-a po ostvarenoj stopi rasta od 4,3 posto, u listopadu je prema podacima Eurostata zabilježila pad od 1,4 posto u odnosu na mjesec prije, a pad bilježi i industrijska proizvodnja u eurozoni od 0,5 posto. Kada se tome pridodaju i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku o padu hrvatskog izvoza u prvih deset ovogodišnjih mjeseci od 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, postavlja se pitanje ulazi li hrvatsko gospodarstvo u recesiju, tim više što naši najvažniji trgovinski partneri Njemačka, Austrija i Italija plešu na rubu recesije.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da ulazimo u razdoblje gdje je vjerojatnija stagnacija od recesije na tržištima europodručja pa tako i u Hrvatskoj. A stagnacija znači da će u nekim sektorima doći do snažnijeg pada, dok će drugi sektori možda ostvariti rast. Recesije su na zapadu kratkotrajne, zadnja je trajala 8 mjeseci (osim one iz 1929.), pa slijedi rast, i kao takve su dobrodošle jer promiješaju karte, dok je stagnacija puno teža jer u stagnaciji morate pronaći neku novu tržišnu nišu, pojašnjava Novotny i naglašava da je u Njemačkoj u ovom trenutku vrlo ozbiljno ugrožen sektor graditeljstva.
Strukturalni problemi
– Naše industrije koje su navikle na narudžbe s njemačkog tržišta i koje su bile oslonjenje na trendove u tamošnjem građevinskom sektoru, u stanogradnji, njima su narudžbe jako pale jer je to tržište u Njemačkoj nije pogođeno padom potražnje za novim stanovima – ta potražnja postoji, Njemačkoj fali dva milijuna stanova – nego naglim rastom kamatnih stopa, gdje su kamate bitno utjecale na nove projekte stanogradnje. Tu je tržište reagiralo vrlo brzo jer su poslovni modeli developera koji razvijaju takve projekte, do prije rasta kamatnih stopa bili utemeljeni na vrlo niskim kamatnim stopama. Sada kada su kamatne stope na stambene kredite i općenito za stanogradnju porasle iznad 4 posto u Njemačkoj, developeri stambenih projekata su uzeli time out, a koliko će trajati vidjet ćemo, napominje Novotny i dodaje da će naša poduzeća morati promijeniti poslovne modele, odnosno razviti vlastite gotove proizvode što smatra glavnim nedostatkom hrvatskih izvoznika. Naime, naša industrijska proizvodnja se uglavnom temeljila – a osobito u glavnim izvoznim sektorima kao što je drvna industrija – na proizvodima koji su se ugrađivali u neke druge proizvode, odnosno na poluproizvodima, podsjeća Novotny.
Da je obična recesija u pitanju, dakle nagli pad ekonomskih aktivnosti pa nagli rast, ja se ne bih zabrinuo, kaže Novotny, ali se brine zbog strukturalnih problema jer je pitanje kako će izgledati slika industrijske proizvodnje u EU-u, odnosno u zemljama na koje se naša proizvodnja najviše oslanja.
Zamućena slika
U inflaciji je veliki problem jer tu sliku čini mutnom, ne zna se tko je konkurentan, a tko nije, no zna se da hrvatska industrija nažalost nije dovoljno konkurentna na međunarodnom tržištu pa se oslanja na domaće, a domaće tržište u inflaciji opet reagira drugačije, potrošači opet gledaju niže cijene pa tu na neki način domaća industrija gubi, pogotovo roba široke potrošnje. Imamo čitav niz suprotstavljenih trendova, vrlo kompleksnih, koji će utjecati na kretanja industrijske proizvodnje ne samo u 2024. nego i u godinama koje nam slijede, ako ne dođe do značajnog novog vala ulaganja, prije svega u domaću prerađivačku industriju, smatra Novotny i navodi primjer riječke rafinerije koja je provela modernizaciju i unatoč predstojećoj stagnaciji može očekivati rast proizvodnje, dok s druge strane imamo, primjerice, kutinsku Petrokemiju, veliku industriju u kojoj modernizacija nije provedena i tu se očekuje pad proizvodnje.
Najveći pad industrijske proizvodnje u listopadu na mjesečnoj razini bilježi Irska od čak sedam posto, slijede Malta i Nizozemska s padom za 2,5, odnosno 2,1 posto, zatim Hrvatska s 1,4 posto pa Rumunjska s 1,2 posto, dok rast industrijske proizvodnje bilježe Grčka (6 posto), Portugal (3,8 posto), Češka (2,9 posto). Kad se gledaju podaci u odnosu na lanjski listopad, Irska je zabilježila pad industrijske aktivnosti od čak 34 posto, dok je Hrvatska industrija ostvarila rast od jedan posto. Analitičari RBA procjenjuju kako je izgledno da će se hrvatska industrija zadržati u fazi recesije, uz opasku da prerađivačka industrija, koja čini otprilike 85 posto ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, od posljednjeg tromjesečja prošle godine negativno doprinosi ekonomskoj aktivnosti.
Trendovi s europodručja postupno se prelijevaju
Rast kamatnih stopa u eurozoni se još nije prelio na Hrvatsku, ali hoće, smatra Novotny. Ulaskom u europodručje HNB je morao osloboditi prilično velike obvezne pričuve i došlo je do hiperlikvidnosti bankarskog sustava i upravo zbog toga će se morati još malo pričekati na ujednačavanje kamatnih stopa između hrvatskog financijskog tržišta i ostatka eurozone, navodi Novotny. Imamo s jedne strane veliku likvidnost banaka zbog čega kamatne stope na štednju i depozite nisu porasle, a s druge strane su naglo rasle kamatne stope na kredite, čak i više nego u europodručju. To je jedna atipična situacija koja će potrajati dok se ne preliju trendovi s europodručja, pojašnjava Novotny.
