Da sada izbije rat, Hrvatsku bi ova stvar slomila: ‘Devedesetih smo mogli, sada ne’
Ovih su dana javni prostor preplavile informacije kako u Ministarstvu obrane razmišljaju o uvođenju nekog oblika vojne obuke građanstva. Iako se senzacionalistički tvrdi kako se Hrvatska sprema za uvođenje obaveznog vojnog roka po uzoru na Jugoslaviju, iz ministarstva Ivana Anušića zapravo dolaze odmjerene izjave te se u rukavicama govori o nekom obliku vojne obuke, ali nitko još nije spomenuo da Hrvatska vraća obavezni vojni rok. Bilo kako bilo, iz MORH-a su za naš portal prije nekoliko dana odgovorili kako o tome uopće ne razmišljaju.
“Ne razmatra se ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka”, rekli su nam MORH. Objašnjavaju da je Ministarstvo obrane prepoznalo promjene u trendovima smanjenog interesa mladih za službu u Hrvatskoj vojsci te je nemoguće napraviti takav korak. Ipak, jasno je da se svijet u posljednjih nekoliko godina drastično promijenio i geopolitičke karte su se vidno promiješale. Ruski nadiranje u Ukrajinu i prijetnje susjednim državama, rat na Bliskom istoku, prijetnje iz Kine, a i nadolazeći izbori u SAD-u o kojima mnogo toga ovisi, točke su prekretnice koje utječu na reakcije vlada diljem Europe.
Tako se u nizu država ozbiljno govori o obaveznom vojnom roku, Njemačka i Švedska sve više pozivaju ljude da se pripreme za vojnu obuku, dok su iz Švedske upozorili narod i da “moraju biti spremni na rat”. Kako u tom svemu zapravo diše Hrvatska, upitali smo stručnjaka za međunarodne odnose Božu Kovačevića i stručnjaka za sigurnost Željka Cvrtilu. Cvrtila smatra kako je neki oblik vojne obuke u Hrvatskoj zaista potreban te da je alarmantna situacija gledajući na susjedstvo i pretenzije pojedinih zemalja.
Imamo pola milijuna ljudi koji ne znaju držati pušku
“Zadnjih desetak godina govorim da bi trebala biti neka vrsta vojne obuke. Je li to nešto kroz školu ili nekako drugačije, u svakom slučaju treba krenuti s nečim. Imamo više od pola milijuna ljudi koji nisu vidjeli oružje. Devedesetih nismo imali vojsku, ali smo imali obučene ljude koji su mogli biti vozači tenka, upravljati minobacačima, nositi oružje. Vi da biste sada opremili vojsku ili digli pričuvu, a nemate koga niti kako. Izrael je u 48 sati digao 300 000 ljudi”, upozorio je Cvrtila i dodao:
“I obzirom na okruženje i pretenzije Srbije koja jednostavno ne sakriva svoje čežnje, njezina politika se nije promijenila od devedesetih. Treba obučiti ljude, sva sreća i daj Bože da nam nikad ne zatrebaju, ali… Mislim da je sušta potreba. Ne moramo imati veliki broj ljudi aktivnih, ali moramo biti u mogućnosti kao Izrael da dignemo veliki broj ljudi ako treba. Treba biti naoružanje pripremljeno. Imate Švicarsku koja je vječito neutralna, ali je najspremnija država u Europi za rat. Oni imaju milijun ljudi pod oružjem od 18 do 65 godina, znaju točno gdje se javiti, kad se javiti. Mogu pozvati radijom ili TV-om da ljudi dođu svaki na svoje zborno mjesto i znaju gdje je to”, rekao je.
Nešto se mora napraviti
Bivši diplomat i ministar Božo Kovačević slaže se da je neka vrsta obučavanja ljudi potrebna, ali nije nužno za militarizaciju i vojni rok.”Mislim da je općenito stanje svijeta takvo da su povećani rizici izbijanja rata pa je logično da vlade reagiraju i razmišljaju kako se osposobiti za boranu. Je li vojni rok rješenje u Hrvatskoj, ne znam, mislim da dio tih primjena treba biti građanski odgoj i upoznavanje s temeljnim institucijama što može povećati i spremnost ljudi da brane te vrijednosti”, rekao je i dodao:
“Nisam za militarizaciju obrazovanja, nego za usađivanje vrijednosti koje mogu potaknuti ljude da razmišljaju to tome i budu spremni reagirati”, zaključio je Kovačević. Iz hrvatske političke arene mišljenja su podijeljena, Domovinski pokret je nedavno predlagao nacionalnu gardu, obvezni rok na tri ili četiri mjeseca i neku vrstu obaveznog obrazovanja za mlade. Ljevica je standardno protiv, kao što je uostalom posljednjih desetljeća ljevica putem politike i civilnih udruga zagovarala demilitarizaciju, dok iz vladajućeg HDZ-a čini se slušaju mig iz Europske komisije i čekaju prijedloge.
Podsjećamo, u Hrvatskoj postoji mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka na kojeg se može prijaviti svatko, no zatim mora zadovoljiti odgovarajuće liječničke kriterije te proći fizička, intelektualna i psihička testiranja. Nakon toga tek kreće obuka. Osim toga, godinama postoji projekt ‘Vojni kadet’ financiran od MORH-a gdje se za određene fakultete primaju ljudi koji su u sustavu vojske te nakon završenog fakulteta moraju dio karijere odraditi unutar vojnog sustava. Otvoreno je i Hrvatsko vojno učilište dr. Franjo Tuđman.
