Demografska crna rupa. U Hrvatskoj je lani rođeno najmanje djece još od 1991.

Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj

Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, a očekivano trajanje života za tri je godine kraće od EU prosjeka, navodi se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o prirodnom kretanju stanovništva u 2023. godini.

Više od tri desetljeća (od 1991.) Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, s tim da je lani rođeno najmanje djece u tom razdoblju. Primjerice, 1997. godine rođeno je 55.501 dijete, 2000. bilo je 43.746 novorođenih, a od 2013. i ulaska Hrvatske u EU taj je broj pao ispod 40.000 i nastavio se kontinuirano smanjivati.

Tako je 2021. broj rođenih bio 36.508, godine 2022. rođena su 33.883 djeteta, a prošle godine 32.170.

Lani je u Hrvatskoj pao i mortalitet, bilo je 51.275 umrlih, 5.704 manje u odnosu na 2022.

Stopa prirodnog prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je 19.105 više umrlih nego rođenih.

Negativni prirodni prirast imaju gotovo sve županije, s tim da je najgore u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja je situacija u Međimurskoj županiji.

Više od tisuću umrlih u odnosu na broj rođenih zabilježeno je u šest županija. U dvije županije je čak preko dvije tisuće umrlih više, i to u Primorsko-goranskoj županiji (-2092) i Gradu Zagrebu (-2030).

Žene najčešće rađaju nakon 30. godine života

Posljednjih deset godina stope ukupnog fertiliteta u Hrvatskoj kreću se u rasponu od 1,3 do 1,5.

U Hrvatskoj se već niz godina bilježi porast broja poroda nakon tridesete godine života što se može povezati s društvenim promjenama – produljenjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji.

Sve manji broj žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, navodi HZJZ u izvješću o porodima u zdravstvenim ustanovama u 2023. 

Uočeno je da su se trendovi rađanja promijenili od 2016., od kada žene najčešće rađaju u dobi od 30. do 34. godine, desetak godina prije ta se dob kretala od 25. do 29. godine života.

Prošle je godine 33,8 posto rodilja bilo u dobi od 30. do 34. godine, a u dobi od 25. do 29. godine njih 29 posto.

Rodilo je i 619 djevojaka između 15 i 19 godina, a 93 rodilje bile su starije od 45 godina.

Tri godine kraće se živi od prosjeka EU

Prema podacima Eurostata, za muškarce očekivano trajanje života poraslo je sa 74,6 na 75,4 godina, dok se za žene bilježi porast sa 80,8 godina na 81,8 godina.

Očekivano trajanje života u Hrvatskoj za tri je godine kraće od EU prosjeka – lani je u Hrvatskoj ono za oba spola bila 78,6 godina, a u EU to je 81,5 godina.

Kao jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovništva koristi se i indikator godina zdravog života, a koji pokazuje koliko dugo se očekuje da ljudi žive bez određenih zdravstvenih poteškoća.

Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2022., muškarci u EU mogu očekivati prosječno 62,4 zdravih godina života, a žene 62,8. U Hrvatskoj za muškarce to iznosi 59 godina, a za žene 61,5.

Od nas su po tom kriteriju u EU lošije samo Rumunjska, Latvija i Slovačka.

Obavljeno 9,3 posto pobačaja na sto poroda

HZJZ je objavio i izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023., po kojemu je prošle godine evidentirano 3015 legalno induciranih pobačaja, odnosno 9,3 pobačaja na sto poroda, najvećim dijelom na zahtjev žena u 30-im godinama života.

Velika većina prijavljenih legalno induciranih pobačaja (75,1 posto) učinjena je na zahtjev žene, 7,2 posto zbog ugroženog zdravlja žene, a 3,2 posto zbog prethodno utvrđene malformacije ploda.

Prošle su godine obavljena 23 pobačaja manje u odnosu na 2022. godinu, te je zadržana približno ista prosječna stopa od 380,6 namjernih pobačaja na 100.000 žena generativne dobi.

No ako se gleda dulje vremensko razdoblje, prošle su godine, u odnosu na 2008. godinu, obavljena 1422 legalno inducirana pobačaja manje.

Najviše stope legalno induciranih pobačaja prošle su godine imale Karlovačka i Međimurska županija, a najniže Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija.

Oko 44 posto žena koje su se odlučile na pobačaj bio je u 30-im godinama života, a 20-godišnjakinja je bilo 38,5 posto.

Velika većina prijavljenih pobačaja (75,1 posto) učinjena je na zahtjev žene, a njih 30-ak posto bilo je u braku.

Gotovo 30 posto žena nisu imale djece, 25 posto ih je imalo dvoje djece, a 18 posto po jedno dijete. Riječ je mahom o ženama koje nisu koristile nikakvu kontracepciju.

Istodobno, šezdeset i jedna maloljetnica bila je prošle godine na pobačaju, a dvije su bile mlađe od 15 godina.

U 90,5 posto slučajeva pobačaj je izvršen u prvih deset tjedana trudnoće, kako je to propisano zakonom za pobačaj bez dozvole povjerenstva.

Najviše je legalno induciranih pobačaja lani napravljeno u KBC-u Zagreb, njih 443, zatim 324 u riječkom KBC-u, te 175 u KBC-u Sestre milosrdnice.

Od manjih bolnica, najviše je pobačaja bilo u Karlovcu (267) i u Puli (213).