DEMOGRAVSKI SLOM Stigle najjezivije brojke o propasti Hrvata: Štercove crne prognoze postaju stvarnost

“Nisu to više ekonomski, financijski, radni ili stambeni razlozi, hrvatska mladost iseljava primarno zbog uglavnom politički generirane nesigurnosti, neuređenosti i neizvjesnosti, ali svojim odlaskom zadržava isti iseljenički idealizam prema Hrvatskoj. Zemlji svoje mladosti, svojih roditelja i svojih predaka”, napisao je nedavno za novine 7dnevno dr. sc. Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija. I čini se da su se crne slutnje uglednog demografa koji godinama upozorava na problem iseljavanja i slabašnog nataliteta iz dana u dan sve više obistinjuju.

Postajemo ‘zemlja samaca’?

Dokaz tomu su i ovog tjedna objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o kućanstvima obrađeni nakon popisa stanovništva 2021., koji su analizirani po županijama, gradovima i općinama. A ovako izgleda naša tužna realnost u brojkama.

U Hrvatskoj je sve manje kućanstava od tri i više članova, raste udjel samačkih i dvočlanih kućanstava, te je gotovo svako treće kućanstvo samačko. Uspoređujući strukturu kućanstava u popisima od 1953. do  2021., uočava se konstantan pad veličine kućanstva, odnosno prosječnog broja njegovih članova. Naime, 1953. godine u jednom je kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, a 2021. taj broj je pao i iznosi 2,7.

Pogledajte samo taj tužan grafikon! 

Prema podacima koje je analizirao DZS, najveća kućanstva su 2021. godine imale su Krapinsko-zagorska županija (3,1 osoba), Međimurska (3,1), Varaždinska županija (3,0) i Zagrebačka županija (3,0), dok su najmanja bila u Primorsko-goranskoj županiji (2,4), Ličko-senjskoj (2,4), Šibensko-kninskoj (2,5) te Gradu Zagrebu (2,5).

U vezi s navedenim, smanjuje se i udjel kućanstava od tri i više članova te rast udjela samačkih i dvočlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava. Tako je, primjerice, udio samačkih kućanstava 1953. bio 14,1%, a u 2021. porastao je na 27,8%. Udio tročlanih kućanstava u ukupnom broju kućanstava 1953. bio je 18,8%, da bi u 2021. pao na 17,9%, dok je udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32,4%, a u 2021. iznosio je 12,4%.

Nigdje nema rasta

Nažalost, analizirajući ovu statistiku jasno je da niti jedna županija nije zabilježila bilježi porast broja kućanstava, što ni ne čudi s obzirom na trend iseljavanja koji pustoši Lijepu našu već godinama.

Od popisa stanovništva 2011. do onog posljednjeg 2021. godine Hrvatska je izgubila 83,6 tisuća kućanstava (5,5 %), a čak sedam hrvatskih županija imalo je pad broja kućanstava veći od 10 % i to Sisačko – moslavačka županija (14,72 %), Vukovarsko – srijemska (12,19 %), Virovitičko -podravska (11,34 %), Ličko – senjska (11,05%), Požeško-slavonska (10,50 %), Karlovačka (10,18 %), te Osječko-baranjska županija (10,12 %).

“Kad imate ovakav gubitak kao u Hrvatskoj, to svakog racionalnog, a posebno one koji upravljaju Hrvatskom mora zabrinuti”, rekao je za naš portal još prije godinu dana demograf Šterc.

‘Moramo porezno rasteretiti obitelji s više djece’

“Ovo nije samo politički i društveni, već i gospodarski problem jer ovakav gubitak stanovništva se odražava na ukupni razvitak zemlje. Kada to shvate, onda tu problematiku u izvršnoj vlasti treba staviti na mjesto koje joj po značenju pripada i na čelo postaviti ljude koji se u razumiju u tu problematiku, ljude koji imaju građanske hrabrosti i koji ne padaju u nesvijest od političkih veličina. Nakon što se to napravi, odmah treba početi primjenjivati oba revitalizacijska modela, klasičnu populacijsku politiku poticanja rađanja i selektivnu imigraciju”, uvjeren je Šterc koji smatra da je krajnje vrijeme da porezno rasteretimo obitelji s više djece i da se komplementarno slože mjere s nacionalne i lokalne razine. Ali i

“U ovakvoj jednoj situaciji u kojoj izgubimo 400.000 stanovnika u deset godina, mi još uvijek kažnjavamo ženu koja ulazi u porodiljno razdoblje. Ona tada mora imati istu plaću kao što je imala i prije, dok nezaposlenim ženama u tom razdoblju  treba dati hrvatsku prosječnu plaću, a onima koji zarađuju manje od toga, u tom razdoblju plaću treba dignuti na prosječnu. To su takve tehničke odluke koji bi svako racionalan nakon ovakvih rezultata napravio”, apelirao je tada demograf.