Deportacije na dnevnom redu EU-a: Upitna održivost Schengena

Europska unija borila se da poboljša stopu deportacija tražitelja azila čiji su zahtjevi odbijeni.

Skupina od 17 europskih zemalja pozvala je na “promjenu paradigme” u migracijskoj politici kako bi se osiguralo da tražitelji azila čiji su zahtjevi odbijeni budu učinkovito i brzo vraćeni u svoje matične zemlje.

Kažu da bi ovaj novi pristup trebao dovesti do “posljedica” za one koji dobiju nalog za povratak, ali nikad ne napuste kontinent.

“Ljudi bez prava na ostanak moraju biti pozvani na odgovornost. Nova pravna osnova mora jasno definirati njihove obveze i dužnosti”, pišu zemlje u non-paperu u koji je Euronews imao uvid. Nesuradnja mora imati posljedice i biti sankcionirana.

Vlade, nastavljaju, “moraju biti ovlaštene” da provode deportacije “uz puno poštovanje temeljnih prava”.

Dokument podržala i Hrvatska

Dokument su predvodile Austrija i Nizozemska, a podržale su ga Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Slovačka i Švedska. Norveška i Švicarska, dvije zemlje koje nisu članice EU-a i dio su Schengenskog prostora, također su dale svoje potpise.

Skupina traži od Europske komisije da se s tim pitanjem pozabavi “ekspeditivno” i predloži “suvremeni okvir koji odgovara stvarnim izazovima i razvoju”, nadovezujući se na rasprave na sastanku radne skupine u lipnju.

Zaključci tog sastanka iznijeli su nekoliko ideja za rješavanje niske stope efektivnih deportacija u bloku, koja se kreće oko 30% bez značajnih oscilacija.

Ideje su uključivale korištenje trgovinske i vizne politike kao “poluge” za prisiljavanje zemalja podrijetla da prime natrag svoje državljane nakon što im se odbije zahtjev za azil. (Taj nedostatak suradnje naveden je kao glavni razlog za nisku stopu povrata.)

Predložena ujedinjena odluka o vraćanju

Lipanjski sastanak također je predložio uspostavu “zajedničke europske odluke o vraćanju” kako bi se riješio još jedan problem koji se ponavlja: države članice ponekad ne priznaju naloge za vraćanje koje je izdala druga država članica.

Ti konkretni prijedlozi, međutim, nisu spomenuti u novom non-paperu, koji uglavnom služi kao poziv Komisiji na djelovanje i prikaz snažne političke potpore: skupina od 17 članova obuhvaća sve regije Europe, od Skandinavije na Mediteran, a vlade od tvrde desnice do lijevog centra.

Zajednički poziv dolazi u trenutku kada bi se ministri unutarnjih poslova trebali okupiti u Luksemburgu u četvrtak, prvom sastanku te vrste otkako je Njemačka ponovno uvela kontrole na svim svojim kopnenim granicama.

Mađarska je zaprijetila da će politički instrumentalizirati ilegalne migrante obećavši da će ih poslati u Bruxelles, a Nizozemska je zatražila izuzeće vezano uz EU-a pravila o azilu.

Dvodnevnik summit čelnika

Migracije bi također trebale biti na dnevnom redu dvodnevnog summita čelnika EU-a sljedeći tjedan.

Brzi slijed događaja izazvao je ozbiljnu zabrinutost oko održivosti schengenskog prostora i Novog pakta o migraciji i azilu, zakonodavne izmjene koju je blok dovršio u svibnju.

Novi pakt predviđa odredbe za uklanjanje jaza između postupaka azila i povratka, ali, kao što se u non-paperu navodi, države članice žele poseban dio zakona koji bi se specifično bavio pitanjem deportacija.

Prijedlog za reformu Direktive o vraćanju iz 2008. zapeo je u Europskom parlamentu od 2019. Za skupinu od 17 zemalja sada je potreban potpuno novi tekst.

U smjernicama za svoj drugi mandat, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je “novi zajednički pristup povratku, s novim zakonodavnim okvirom koji će ubrzati i pojednostaviti proces, osigurati da se povratak odvija na dostojanstven način, digitalizirati slučaj upravljanja i osigurati da se odluke o povratku međusobno priznaju diljem Europe.”