DHMZ o neugodnoj vremenskoj pojavi: Ogromne količine ulaze u atmosferu, posljedice su velike

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je svoje godišnje izvješće o učestalosti pješčanih i prašinskih oluja i o njihovu utjecaju na društvo. U izvješću se navodi kako su koncentracije prašine u područjima koja su 2023. godine bila najteže pogođena bile iznad dugoročnog prosjeka, ali ipak nešto niže nego 2022. godine.

Prema Biltenu o prašini u zraku, najjača oluja ove godine prohujala je Mongolijom u ožujku, zahvativši više od 4 milijuna km2, uključujući i 20 provincija u Kini. Bilten je objavljen 12. srpnja 2024. povodom Međunarodnog dana borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja, objavili su u priopćenju iz DHMZ-a.

Svake godine oko 2 000 milijuna tona prašine uđe u atmosferu, zamućujući nebo i narušavajući kvalitetu zraka u regijama koje su udaljene i tisućama kilometara te utječe na gospodarstva, ekosustave, vrijeme i klimu. Jedan je dio toga prirodan proces, ali velik dio rezultat je lošeg upravljanja vodom i zemljištem. 

Tajnica WMO-a: Ljudske aktivnosti utječu na prašinske oluje

“Moramo biti oprezni pred neprestanim uništavanjem okoliša te sadašnjim i budućim klimatskim promjenama. Znanstveni dokazi pokazuju da ljudske aktivnosti utječu na pješčane i prašinske oluje. Na primjer, više temperature, suša i veće isparavanje dovode do niže vlažnosti tla. Time se, u kombinaciji s lošim upravljanjem zemljištem, pridonosi češćim pješčanim i prašinskim olujama”, rekla je glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo.

Točnost motrenja i prognoziranja poboljšana je posljednjih godina zahvaljujući napretku numeričkih modela i sustava promatranja. WMO-ov sustav za upozoravanje i procjenu pješčane i prašinske oluje (SDS-WAS), koji je uspostavljen 2007., nastoji poboljšati upozorenja putem namjenskih regionalnih centara te kombinira istraživački i operativni rad.

Inicijativa Rana upozorenja za sve nastoji okupiti sve opasnosti, uključujući poboljšana upozorenja i prognoze pješčanih i prašinskih oluja temeljene na učinku, rekla je Celeste Saulo. No nije sve tako crno. Prijenos pijeska i prašine na velike udaljenosti preko oceana također je vrijedan izvor hranjivih tvari i važan je za međunarodno upravljanje ribarstvom.

Foto: Guliver Image/ AP Photo/Petros Giannakouris

Žarišne točke

Globalni prosjek godišnjih srednjih površinskih koncentracija prašine u 2023. bio je nešto niži od onog u 2022., uglavnom zbog smanjenih emisija prašine iz nekoliko regija širom svijeta aktivnih prašinom poput sjeverne Afrike, Arapskog poluotoka, Iranske visoravni, sjeverne Indije, središnje Australije i sjeverozapadne Kine.

Prema Biltenu godišnje srednje površinske koncentracije prašine nad zapadnom srednjom Azijom, sjevernom srednjom Kinom i južnom Mongolijom u 2023. godini bile su veće od onih 2022.

Koncentracija onečišćivača zraka izražava se u mikrogramima (milijunti dio grama) po kubnom metru zraka (µg/m3). Prostorno, procijenjena vršna godišnja srednja površinska koncentracija prašine nalazila se u nekim područjima Čada u sjevernoj Srednjoj Africi. Na južnoj hemisferi koncentracije prašine dosegle su najveću razinu u dijelovima središnje Australije i na zapadnoj obali Južne Afrike. 

Zračne struje nose pustinjski pijesak tisućama kilometara

Zračne struje mogu prenositi prašinu iz ovih tipičnih područja izvora prašine na velike udaljenosti, u mnoge regije diljem svijeta stotinama do tisućama kilometara daleko od izvora. Regije koje su najosjetljivije na prijenos prašine na velike udaljenosti su sjeverni tropski dio Atlantskog oceana između zapadne Afrike i Kariba, Južna Amerika, Sredozemno more, Arapsko more, Bengalski zaljev i srednjoistočna Kina.

Godine 2023. transatlantski prijenos afričke prašine zahvatio je dijelove regije Karipskog mora, a istočnoazijska prašina iz pustinje Gobi također je sezala do Bohajskog i Žutog mora.

Srednja godišnja površinska koncentracija prašine u 2023. u najugroženijim je područjima bila viša od klimatološki srednje koncentracije. Žarišne točke uključivale su Južnu Ameriku, dijelove Sjeverne i Srednje Afrike.

Foto: Guliver

Velike oluje u 2023. godini

Tijekom ožujka pa sve do svibnja 2023. istočna Azija bila je 13 puta pogođena intenzivnim prodorima prašine. Od 19. do 24. ožujka, velika prašinska oluja, izazvana ciklonom nad Mongolijom i pojačana hladnim površinskim vjetrom, zahvatila je Mongoliju i sjevernu Kinu, što je dovelo do široko rasprostranjenog podizanja pijeska.

Napredak oluje od zapada prema istoku rezultirao je brzim širenjem pijeska i prašine, zahvativši Mongoliju i Kinu, pa čak i Republiku Koreju i Japan. To je izazvalo dramatičan pad kvalitete zraka. U dijelovima Pekinga vidljivost je bila manja od 500 m što je dovelo do značajnih problema u prometu i svakodnevnom životu, naglašavajući potrebu za učinkovitim sustavima upozorenja na ovakve događaje.

Prašina i oceani: Nije sve tako crno

Ipak, ima i pozitivnih strana. Bilten navodi novu studiju prema kojoj taloženje saharske prašine u otvorenim vodama Atlantika utječe na tunja prugavca opskrbljujući ih željezom, fosforom i elementima koji pogoduju rastu fitoplanktona. Dobivena nova organska tvar prenosi se preko hranidbene mreže, od malih riba do velikih predatora, pogodujući cijelom morskom ekosustavu. Uloga prašine važna je za međunarodno upravljanje ribarstvom.

Od 1950-ih do 2020-ih, godišnji ulov atlantskog prugavca porastao je s manje od 1 000 tona na prosječne razine od 250 000 tona. Tijekom 1990-ih i 2000-ih ulovi prugavca bili su oko osam puta veći u istočnom nego u zapadnom Atlantiku. Doista, u posljednjem desetljeću ulovi u istočnom Atlantiku činili su gotovo 90 % ukupnog atlantskog ulova, podaci su to koji ističu veliku biomasu prugavca u zapadnoj Africi kojoj pogoduje fertilizacija prašinom.