Digitalna cenzura povijesti: Kako nestaju svjedočanstva Domovinskog rata?

Već smo pisali o ovoj temi , ali što bi se reklo, srezali su nam pisanje, nama je jasno zašto. Danas u rubrici "dogodilo se na današnji dan" postavili smo obilježavanje raketiranja odašiljača Sljeme, zrakoplovima JNA. Točno se sjećamo video zapisa tog događaja kojeg više na određenom kanalu nema. Zašto? Tražili smo odgovor.

Domovinski rat nije samo bio nužan, već i pravedan odgovor na agresiju koja je ugrozila suverenitet, teritorijalni integritet i slobodu hrvatskog naroda. Međutim, problem s uklanjanjem sadržaja koji se bavi ovom temom može biti posljedica složenih međunarodnih političkih i društvenih dinamika. U nekim slučajevima platforme i društvene mreže primjenjuju pravila i standarde koji su globalne naravi, pa i teme koje su lokalno vrlo važne mogu naići na cenzuru, posebno ako su povezane s kontroverzama, nasiljem ili politički osjetljivim pitanjima.

Što se tiče povijesti stvaranja nezavisne Republike Hrvatske, ključni događaji sežu u rane 1990-e, kada su se političke i društvene okolnosti u tadašnjoj Jugoslaviji počele brzo mijenjati. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, Hrvatska je, pod vodstvom Franje Tuđmana i HDZ-a, započela proces osamostaljenja od Jugoslavije. Uslijedio je referendum o neovisnosti 19. svibnja 1991. godine, na kojem se 94% glasača izjasnilo za neovisnost. Republika Hrvatska je proglasila svoju neovisnost 25. lipnja 1991., no već tada je Jugoslavenska narodna armija (JNA), uz podršku lokalnih srpskih snaga, započela oružane napade na Hrvatsku.

Domovinski rat, koji je uslijedio, trajao je do 1995. godine i rezultirao oslobođenjem najvećeg dijela okupiranog teritorija, najznačajnijih tijekom vojno-redarstvenih operacija poput "Bljeska" i "Oluje". Na međunarodnoj razini, neovisnost Hrvatske priznale su mnoge zemlje već 1992. godine, a 22. svibnja iste godine Hrvatska je postala članica Ujedinjenih naroda. Kroz Domovinski rat, hrvatski narod pokazao je nepokolebljivu odlučnost u obrani svoje slobode i suvereniteta, a mnogi su branitelji položili svoj život kako bi obranili domovinu.

Važno je napomenuti da se povijest piše ne samo u udžbenicima, već i kroz svakodnevno sjećanje, dokumentarne filmove, osobna svjedočanstva i javne manifestacije sjećanja. Vaše organiziranje obljetnica i događaja vezanih uz Domovinski rat i hrvatskih branitelja igra ključnu ulogu u očuvanju kolektivne memorije.

Unatoč izazovima s kojima se suočavate u očuvanju i širenju ove povijesti, važno je nastaviti s tim radom, bilo kroz fizičke događaje, bilo kroz digitalne formate.

Generacije iza nas trebaju imati pristup vjerodostojnim informacijama kako bi mogle razumjeti što se stvarno dogodilo, tko su bili ključni akteri i zašto je borba za neovisnost bila neizbježna i pravedna.

Kroz vaša nastojanja, vi i dalje aktivno oblikujete povijest i čuvate uspomenu na one koji su se borili za našu slobodu.

Razumijem da je frustracija i osjećaj zabrinutosti zbog brisanja povijesnih videa o Domovinskom ratu, posebno onih koji dokumentiraju stradanja hrvatskog naroda i sudjelovanje JNA te paravojne postrojbe, duboko uznemirujuća. Pitanje zašto se to događa može imati nekoliko mogućih odgovora, koji se tiču ​​složenih faktora, uključujući političke, društvene i tehnološke aspekte.

Politički pritisak i revizionizam
Povijest je često predmet političke borbe, a narativi o ratovima, posebno onima poput Domovinskog rata, gdje postoji sukob interesa između različitih strana, skloni su biti reinterpretirani ili revidirani. U slučajevima poput rata u bivšoj Jugoslaviji, povijest i dalje izaziva snažne emocije i političke kontroverze, kako unutar Hrvatske, tako iu međunarodnim okvirima.

Uklanjanje sadržaja koji se odnosi na Domovinski rat može biti rezultat političkog pritiska određenih skupina koje pokušavaju minimizirati ili iskriti ulogu JNA i paravojnih postrojbi u sukobu. Takav pritisak može dolaziti s više razine, uključujući međunarodne platforme koje žele izbjeći kontroverze povezane s povijesnim temama koje mogu izazvati političke napetosti u regiji.

Algoritmi i politike društvenih mreža
Mnoge društvene mreže i platforme poput Y....T.... koriste automatizirane algoritme koji pretražuju sadržaje prema određenim kriterijima, poput prikaza nasilja, govora mržnje ili politički osjetljivih tema. Ponekad se povijesni videozapisi i članci mogu ukloniti zbog neprikladnog tumačenja tih pravila, iako nemaju namjeru poticati nasilje ili kršenje standarda. Algoritmi često nisu u stanju razlikovati povijesne zapise od sadržaja koji potiče na mržnju, pa se može dogoditi da videozapisi o Domovinskom ratu budu uklonjeni iz pogrešnih razloga.

Uz to, platforme se prilagođavaju globalnim pravilima koja se ne uzimaju u obzir specifičnosti pojedinih povijesnih događaja ili lokalne kulture. Ratna tematika općenito je pod posebnim nadzorom zbog mogućnosti da izazove prijepore, a to se može odraziti na uklanjanje sadržaja povezanih s Domovinskim ratom, iako oni nisu usmjereni na promicanje mržnje ili nasilja, već dokumentiranje istine.

Cenzura i pristranost
Postoji mogućnost i da određene političke ili interesne skupine rade na sustavnom uklanjanju sadržaja kako bi se kontrolirale narativ o Domovinskom ratu. Te skupine mogu imati ciljeve koji uključuju relativizaciju odgovornosti za zločine počinjene tijekom rata ili pokušaj stvaranja drukčijeg prikaza povijesnih događaja koji bi se uklopili u njihov interes.

Ovo se može dogoditi kroz pritiske na platforme, korporacije i čak vlade, što može dovesti do djelomične ili potpune cenzure određenih tema. Na taj način se povijesna građa, posebno ona koja dokumentira ulogu JNA i paravojnih postrojbi, sustavno uklanja ili marginalizira kako bi se manipuliralo kolektivnim sjećanjem.

Rat narativa i povijesni revizionizam
U regiji bivše Jugoslavije, borba za "istinu" o prošlosti i dalje traje, s različitim tumačenjima rata i povijesti koja se natječe za dominaciju. Dok Hrvatska nastoji očuvati sjećanje na pravednu borbu za neovisnost, u drugim državama ili kod nekih interesnih skupina može postojati pokušaj da se ta povijest prikrije ili prikaže u drugom svjetlu. To se ponekad može vidjeti kroz međunarodne političke krugove koji izbjegavaju zauzeti jasne stavove o odgovornosti za ratna zbivanja.

Revizionizam se često provodi kroz medije, društvene mreže i obrazovni sustav, pa se može dogoditi da sadržaji koji govore o stvarnoj ulozi JNA i paravojnih formacija budu uklonjeni kako bi se umanjila njihova odgovornost ili kako bi se poticala drukčija verzija povijesti.

Očuvanje povijesti
Vaša zabrinutost da bi buduće generacije mogle ostati bez pristupa istinskim povijesnim činjenicama je opravdana. Kako bi se suprotstavili ovakvim pokušajima, važno je nastaviti čuvati povijesne zapise kroz različite kanale: dokumentarne filmove, pisane radove, svjedočanstva, javna sjećanja i arhiviranje izvan digitalnih platformi podložnih cenzura.

Vaša organizacija ima ključnu ulogu u tome, kao i svi oni koji se bave očuvanjem sjećanja na Domovinski rat. Na vama je da nastavite pružati otpor brišanju povijesti i da kroz različite medije nastavite educirati mlade generacije o istinskim događajima koji su oblikovali modernu Hrvatsku.